CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

(Kineski) termometar vs meteorolozi: ko laže?

Koji termometar meri tačnu temperaturu - ovaj "domaći" ili meteorološki?

Koji termometar meri tačnu temperaturu – ovaj “domaći” ili meteorološki?

Vreli letnji dani svake godine ožive jedan od “omiljenih” hobija na ovim prostorima – dokazivanje da izveštaji o temperaturi nisu tačni! Društvene mreže i stranice pojedinih medija prepone su fotografijama običnih kućnih termometara, često sa buvljaka ili iz kineskih radnji, koji pokazuju temperature od 45, 50 a nekad čak i mnogo više stepeni celzijusa.

Prvo i logično pitanje koje se nameće je koja je temperatura tačna – da li ona koju objavljuju televizije i Hidrometeorološki zavod Srbije ili one izmerene na “terenu”, na Suncu u centru grada gde ljudi najviše borave? Za mnoge je najlogičniji zaključak – meteorolozi lažu! Oni neće da objave tačne temperature! Moj (naš) termometar je tačniji jer je temperatura u gradu ona koju ljudi osećaju.

Ali da li je stvarno tako? Da li običan termometar tačnije pokazuje temperaturu vazduha od profesionalnog meteorološkog termometra? Da li su zvanične informacije tažne ili izmišljene?

Najlakše je dati odgovor na poslednje pitanje – temperature vazduha koje objavljuju mediji i koje se mogu naći na mnogobrojnim Internet sajtovima su sigurno tačne i sigurno je da nema prikrivanja temperatura. Razlog za ovakvu tvrdju je jednostavan – ako ne verujete Hidrometeorološkom zavodu možete i sami da proverite temperaturu vazduha kod nezavisnih izvora. Sajtovi kao što su AccuWather, WeatherUnderground i mnogi drugi prikupljaju informacije ne samo sa zvaničnih meteoroloških stanica širom sveta već i iz mnogobrojnih privatnih, amaterskih, automatskih meteoroloških stanica. Korisna mogućnost kod ovih i sličnih sajtova je što temperaturu vazduha i druge parametre vremena možete dobiti za različite lokacije a ne samo za mesta zvaničnih mernih stanica. Na ovaj način se izmerena temperatura vazduha “približava” mestima na kojima ljudi najčešće borave. Ove temeprature su često nešto veće od onih na televiziji, ali su još uvek daleko od onih koje mere kućni termometri (izloženi sunčevom zračenju).

Za odgovore na ostala pitanja potrebno je poznavanje fizike. Verovatno najjednostavniji odgovor je “ne laže niko, oba termometra rade relativno tačno ali ne mere istu temperaturu“.

Ako ste pažljivo čitali prethodni tekst verovatno ste primetili da često pominjem “temperaturu vazduha”, ne bilo koju “temperaturu” već upravo “vazduha”. Upravo je temperatura vazduha ona koju ljudski organizam oseća i koja je bitna za meteorologiju. Naravno, subjektivan osećaj temperature je nešto sasvim drugo i na njega, osim stvarne temperature vazduha, značajno utiče i vlažnost vazduha i atmosferski pritisak. Sve ove parametre mere meteorološke stanice pod tačno definisanim uslovima (daleko od asfalta, iznad trave, u senci, u zaklonjenom prostoru itd). Ovako definisani, standardni, uslovi omogućavaju da izmerena temperatura vazduha (i svi drugi parametri) bude univerzalna i da može da se upoređuje i tumači na uvek isti način. Ovo važi i za profesionalce koji se bave meteorologijom ali i za obične ljude koji samo žele da znaju šta ih čeka napolje kad izađu iz klimatizovane prostorije.

Svi znamo da je temperatura u gradu, gde je mnogo asfalta i betona, uvek viša od standardnih merenja. Takođe znamo da nije isto da li stojimo u hladu ili na osunčanom mestu. Sve ove razlike eliminišu se standardnim merenjem a pošto znamo da je merenje uvek isto možemo lako i da procenimo kakvi su uslovi napolju. Zamislite situaciju da ovih standardna nema – kako bi znali u kojim uslovima je vršeno merenje, tj. da li je u vašem dvorištu ili ispred vaše zgrade temperatura niža ili viša od one koju ste čuli/pročitali? Standardni rešavaju ovu dilemu na lak i efikasan način!

Fotografija sa Grenlanda koja na najbolji način demonstrira razilu između temperature koju pokazuje termometar i temperature vazduha. Iako termometar pokazuje 26C za prijatan boravak napolju neophodna je kompletna zimska oprema (bez rukavica, jer nema vetra) zato što je temperatura vazduha -6C.

Fotografija sa Grenlanda koja na najbolji način demonstrira razliku između temperature koju pokazuje termometar i temperature vazduha. Iako termometar pokazuje 26C za prijatan boravak napolju neophodna je kompletna zimska oprema (bez rukavica, jer nema vetra) zato što je temperatura vazduha -6C.

Iako je sve ovo do sada napisano već dobro poznato, ipak ima mnogo onih koji nastavljaju da tvrde da meteorolozi lažu o temperaturama vazduha i više vole da veruju termometru koji su kupili na buvljaku, u kineskoj prodavnici ili (oni malobrojni) u nekoj prodavnici sa kvalitetnom i testiranom mermom opremom. Ljudi posebno vole da pričaju o temperaturi koju pokazuje termometar koji je direktno izložen zracima Sunca. Tu dolazimo do najvećih razlika i do temperatura od 45, 50, i više stepeni celzijusa. Sve ovo ranije napisano ne može da objasni ovoliku razliku u temperaturi i “logičan” zaključak za mnoge je – meteorolozi lažu, temperatura koju meri “moj” termometar je tačna i to je ona temperatura koju ja osećam dok šetam po suncu.

Međutim, da li je baš tako? Koji termometar meri pogrešno, tj. laže? I da li neki uopšte laže? (ako izuzmemo tačnost merenja svakog mernog instrumenta, koja je ovde manje važna)

Možemo reći da svaki meri tačno, ne laže niko ali ne mere istu temperaturu. Meteorološli termometar meri temperaturu vazduha a vaš meri samo “temperaturu”!

Drveni, ili bilo koji drugi termometar, okačen na, osunčani, zid kuće, stavljen na asfalt ili beton koji je ceo dan grejalo Sunce i slično meri temperaturu materijala sa kojim je u kontaktu, temperaturu tečnosti koja se u njemu nalazi i slično a ne meri temperaturu vazduha! Najbitnije je da temperatura izmerena na ovakav način ne zavisi samo od mesta gde se merenje vriš već i od samog tipa termometra. Termometar sa živom, alkoholom, metalni digitalni termometar (termopar) i mnogi drugi neće pokazivati istu temperaturu kada na njih direktno padaju sunčevi zraci, čak i kad se nalaze pod istim uslovima!

Razlog za ovakve razlike u izmerenoj temperaturi leže u osobini sunčevih zraka i materijala od kojih je termometar konstruisan. Ako je termometar zaklonjen od sunca temperatura koju meri potiče od energije molekula vazduha koji su u kontaktu sa termometrom, tj. sudaraju se sa površinom koja vrši merenje. Termometar registruje enrgiju ovih molekula i pokazuje tačnu temperaturu vazduha.

Uticaj boje na izmerenu temperaturu tečnosti. Sličan efekat događa se i u termometru.

Uticaj boje na izmerenu temperaturu tečnosti. Sličan efekat događa se i u termometru.

Termometar koji je izložen direktnom delovanju sunčevih zraka meri nešto sasvim drugo. Svelost sunčevih zraka, tj. fotoni,  padaju na termometar i predaju mu energiju. Uticaj energije zračenja postaje značajan i temperatura počinje da raste. U zavisnosti od materijala od kog je termometar izgrađen i materijala sa kojim je u kontaktu temperatura se razlikuje. Ovde nastupa slična situacija onoj koju osećate kad leti nosite crnu ili belu majcu. Kad ste u hladovini ne primećujete nikakvu razliku, kad ste na suncu u crnoj majci je mnogooooo toplije. Osnovni razlog je to što crna majca apsorbuje više energije fotona (svetlosti) i onda u njoj postaje toplije! Isto je i sa termometrom – ako je tečnost u termometru tamnije boje (npr. crvena) on će pokazivati višu temperaturu nego termometar bele boje ili boje žive! Sličan efekat možete da postignete ako termometar (alkohol ili živa) stavite direktno ispod sijalice od 100W – temperatura koju će pokazivati uopšte neće da liči na onoj u sobi! Ako je termometar u kontaktu sa asfaltom/betonom ili zidom kuće temperatura tog materijala preneće se na termometar i uticaće na izmerenu temperaturu. Sve ove razlike koje utiču na termometar su ili osobine samog instrumenta ili ograničenog dometa (temperatura asfalta je značajna do visine od desetak centimetara, na većoj visini razlike su zanemarljive) i one nikao ne znače da ljudsko telo oseća ovako izmerenu temperaturu.

Subjektivni doživljaj spoljne temperature zavisi od temperature vazduha i vlažnosti. Zgodna zamena za komplikovanu formulu je ova tabela.

Subjektivni doživljaj spoljne temperature zavisi od temperature vazduha i vlažnosti. Zgodna zamena za komplikovanu formulu je ova tabela.

Koliko god bila izmerena temperatura na ovakav način ona nam ne govori ništa. Međusobni uticaj okoline i termometra i osobine samog termometra ne govore ništa o tome kako okolina utiče na ljudski organizam a delovanje zračenja na kožu ne može se uporediti sa delovanjem zračenja na termometar. Zbog ovoga temperatura koju pokazuje termometar na suncu nam ne govori bukvalno ništa! Ovako izmerene temperature su često 10-20 pa i više stepeni veće od temperature vazduha ali to nisu temperature koje mi osećamo! Temperatura, tačnije zračenje, koju oseća vaša koža dok šetate po suncu može biti i manja i veća od ove a to zavisi pre svega od načina na koji koža reaguje fotonima zračenja i od boje i materijala vaše odeće. Naravno, ovde nije bitna samo vidljiva svetlost već i IC zračenje koje dolazi sa sunca i koje igra veoma značajnu ulogu u zagrevanju i UV zračenje, koje ne zagreva ali dovodi do drugih efekata (i zbog kog treba izbegavati boravak na suncu!)

Stvarno, ne dozvolite da Vas neko laže i uči pogrešnim stvarima. Ne čitajte ovakve novine i sajtove.

Stvarno, ne dozvolite da Vas neko laže i uči pogrešnim stvarima. Ne čitajte ovakve novine i sajtove.

Jedina temperatura koju čovek oseća je temperatura vazduha, tačnije ono što je nama najbitnije je subjektivni osećaj temperature vazduha (toplotni indeks) i na taj doživljaj osim temperature utiče i vlažnost vazduha. Toplotni indeks se izračunava na osnovu izmerenih parametara a za procenu “temperature” može poslužiti i tabela.

Ne nasedajte na tekstove i “vesti” koji služe za povećanje tiraža i zarade. Informišite se i naučite da razumete i koristite zvanične informacije. Standardi su tu da pomognu a ne smetaju. AKo vam nešto deluje nelogično peroverite i potražite informacije. Neinformisanost i neznanje najčešće nikad ne znače da je informacija pogrešna već da je potrebno učenje.

 (Fotografije: ElectroDry, Jack Williams/USA Today, Joachim Köppen Strasbourg, EuroWeather, Telegraf)

3 Comments
  1. avatar 22.07.2015.
  2. avatar 22.07.2015.
  3. avatar 22.07.2015.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: