CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Charles Messier

Šarl Mesije se rodio 26. juna 1730. u ištočnoj Francuskoj kao deseto od dvanaestoro dece u porodici. Od dečačkih dana počinje da se interesuje za astronomiju. Zabeleženo je da je u četrnaestoj godini posmatrao jednu kometu, a zatim i pomračenje Sunca od 25. jula 1748. Kad je napunio 21 godinu zaposlio se u Parizu kod tada poznatog astronoma Nikole Delila zbog svog lepog rukopisa, te je precrtavao mape. Delil ga je međutim uveo i u osnove astronomije i on je po je Delilovim proračunima 1757. počeo je da traga za Halejevom kometom. Pojava ove komete se očekivala 1758. ali u to vreme to je bila samo naučna pretpostavka. Mesije je 21. januara 1759. zaista ugledao ovu kometu, ali ga je tom traganju za oko mesec dana pretekao nemački astronom amater Palic (Johann Georg Palitzch) iz Drezdena. Palic je ovu kometu ugledao Božićne noći između 25. i 26. decembra 1758. Ispostavilo se da su Delilovi računi bili pogrešni i da je Mesije stoga kometu tražio na pogrešnom mestu. Svejedno, od tog doba Mesijeov život je bio neraskidivo vezan za komete. A nešto ranije, 28. avgusta 1758. Mesije otkriva u sazvežđu Bika svetlu kometoliku mrlju, koja se, kako je zatim utvrđeno, nije kretala. To je danas čuvena Krab maglina, nastala nakon eksplozije supernove iz 1054. a ovaj slučaj dovešće do Mesijeove odluke da sačini katalog “sumnjivih”, kometolikih objekata.

Svoju drugu maglinu M2 (koju je pre njega otkrio Maraldi) zabeležio je na karti na kojoj je bila prikazana putanja Halejeve komete. Posmatrao je tranziciju Venere 1761, i Saturnove prstenove. Septembra 1763. god prvi je uočio jednu novu kometu, a Januara sledeće godine još jednu kometu koja je imala sjaj od 3 m kada je otkrivena. Prva mogućnost da postane član Francuske akademije nauka 1763 godine nije uspela, i to je bilo veliko razočarenje sa Mesijera.
Sa otkrićem novog objekta, zbijenog jata M3, njegovo prvo originalno otkriće, izgledalo je kao da je on počeo vrlo ozbiljnu potragu za objektima koji cesto zbunjuju “lovce na komete”. Godine 1755 on u svoj katalog dodaje objekte od M3 do M40.

Decembra 1764 postao je član Kraljevskog društva u Londonu. U prvoj polovini 1765 otkrio je zvezdano jato M41 i novu kometu. Godine 1769. odlučio je da objavi prvu verziju svog kataloga i dodao je objekte M42 do M45 (Maglina u Orionu, Praesepe, i Plejade) iste godine je otkrio još jednu kometu (Lexell) ali ova kometa ne nosi ime po njemu nego po astronomu koji je odredio njenu orbitu.

Tri noći posle prezentacije svog kataloga on dodaje nove objekte M46 do M49 (ali položaje dva objekta, M47 i M48, nije odredio dovoljno precizno pa je došlo do greške i oni su izostavljeni iz kataloga do savremenih merenja u XX veku, nisu mogli da ih nađu).

Narednih godina Mesije se manje bavio posmatranjima “maglina”.U katalog je 1772. god dodao jedino M50. Godine 1773. otkrio je i drugog sjajnog pratioca “magline” Andromeda, M110, ali iz nepoznatih razloga nije je uvrstio u svoj katalog. još dva objekta, M51 i M52, otkrio je 1774. god. Oktobra prethodne godine otkrio je i novu kometu kada je ona imala sjaj od 4.5 m (vidljiva golim okom)

Do 1777 god. Mesije nije otkrio nijednu novu “maglinu” niti kometu. Postavio je hipotezu o planeti koja se nalazi unutar orbite Merkura, kada je zabeležio nekoliko malih objekata koja prelaze Sunčev disk Juna 1777. Napomenuo je da posmatranja mogu da budu posledica atmosferskih pojava, ali verovatnije je da su to “mali meteoriti”
Aprila 1780 godine završio je drugu verziju kataloga koja je sadržala objekte do M68. Godine 1781. broj objekata u njegovom katalogu vrlo naglo je skočio na 100, i on 1784 štampa konačno izdanje kataloga. Ubrzo po izdavanju kataloga Mesije je dodao još neke objekte, tako da je sada u njegovom ličnom katalogu bilo ukupno 104 objekta (do M104).
Novembra 1781. god Mesijeov rad je prekinut jednom teškom nesrećom, kada je upao u ledenu rupu duboku nekoliko metara. Bio je teško povređen i bilo je potrebno vise od godinu dana da bi se u potpunosti oporavio. Posle oporavka od ove povrede Mesije se vise nije mnogo bavio potragom za “maglinama” nego je svoj rad usmerio ka potrazi za kometama.

O njegovoj strasti ka kometama govori i ova anegdota. Kada mu je umrla zena prijatelji su dolazili da mu izjave saučešće i da ga uteše, a on je jednako jadikovao, ali ne zbog smrti zene već zbog toga što mu je prvenstvo u otkrivanju jedne komete preuzeo drugi astronom. Po sopstvenim računima Mesije je otkrio 21 kometu, ali neke od tih kometa su već ranije otkrili drugi astronomi, tako da su danas “svega” 13 kometa Mesijeove. Ovim se Mesije svrstava u najveće lovce na komete.

12 jula 1801 godine Mesije je poslednji put otkrio jednu novu kometu (tj. zajedno sa još jednim astronomom).
Godine 1806. Napoleon je odlikovao Mesijea Krstom Legije časti, a za uzvrat Mesije je Napoleonu posvetio veliku kometu iz 1769. godine (koju je on otkrio)

Umro je 12.aprila 1817. Jedan krater na Mesecu nosi ime Messier.

Kasnije se Katalog dopunjava. Tako je 1921. Falmarion dodao M104; 1947. Katalogu se dodaju M105 do M107 (opet Mesanovi). M108 i M109 koje je pominjao Mesije u opisu M97 Katalogu su pridruženi 1960. konačno M110 je dodat 1966. nakon što je pronađen na Mesijeovoj mapi objekta M31.

Oznake u Katalogu se sastoje od prefiksa M i kataloškog broja.

ŠTA SU TO MESIJEOVI OBJEKTI ?

Ovo je vrlo zanimljivo pitanje. Nemoguće je na jedinstven način opisati sve te objekte. U grupu Mesijeovih objekata spada 110 magličastih objekata koji se nalaze u već pomenutom katalogu. Svi ovi objekti nemaju baš nikakvu zajedničku osobinu, ustvari kad malo bolje razmilsim, oni ipak imaju nešto zajedničko – svi oni su u jednom trenutku zasmetali najvećem lovcu na komete i naveli ga ba porešan zaključak i kratkotrajno oduševljenje da je možda otkrio novu kometu. Danas se naziv Mesijeovi objekti, kao i Mesijeov katalog, koristi još jedino kod astronoma amatera dok je on izbačen iz profesionalne astronomije. Razlog tome da su ovi objekti idalje prilično popularni u amaterskoj astronomiji je taj što su oni dosta sjajni i lako uočljivi čak i golim okom ili kroz slabije teleskope.

U doba Mesijea smatralo se da se svi ovi objketi nalaze u našoj galaksiji i svi oni su nazivani “magline”. Danas je situcija malo drugačija pa se ovi objekti mogu podeliti u nekoliko grupa:

  1. Planetarne magline (M27, M57, M76, M97)
  2. Difuzne magline (M8, M17, M20, M42, M43, M78)
  3. Galaksije
  4. spiralne (M31, M33, M51, M58, M100, M104, …)
    lentikularne (M84, M85, M86, M102)
    eliptične (M32, M49, M59, M60, M87, M89, M105, M110)
    nepravilne (M82)

  5. Zbijena jata (M2, M3, M4, M5, M9, M10, M12, …)
  6. Otvorena jata (M6, M7, M11, M16, M18, M21, …)
  7. Ostali objekti (M1, M24, M40, M73)
Series NavigationPredgovorM1 – Crab maglina

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.