kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

M31 – Andromeda

NGC 224; Andromeda; Spiralna galaksija; +3,4 mag; 2 200 000 s.g

Ako krenete od Severnjače do alfe u Kasiopeji i zatim nastavite u istom pravcu još trećinu puta videćete pri dobroj vidljivosti jednu sićušnu bledu pegu. Ta mala pega koju jedva nazirete i koju možete prekriti vrhom olovke je zapravo ogromna galaksija sa 300 milijardi zvezda i ko zna koliko još planeta, drugih tela i raznih svetova od kojih su neki možda nastanjenih nekim inteligentnim stanovnicima.

M31 je poznata Andromedina galaksija i ujedno i naša najbliža galaksija. Ona sa svojim pratiocima (uključujući M32 i M110 – dve svetle patuljaste eliptične galaksije), sa Mlečnim putem i drugima formira “Lokalnu grupu galaksija”
Vidljiv golim okom pod određenim uslovima, ovaj objekat je persijskom astronomu Al-Sufi bio poznat kao “mali oblak”. On ga je i opisao u svojoj knjizi “Fiksirane zvezde” 965 god. nove ere. Pretpostavlja se da su je prvi primetili persijski astronomi 905. god, ili još ranije. Šarl Mesije, očigledno neobavešten o ovom otkriću, pogrešno ga je pripisao Simonu Mariusu, koji je bio prvi koji je 1612. god dao teleskopski opis. Ponovo nesvestan Al-Sufinog i Marisovog otkrića, Hodierna je samostalno oko 1654. god. ponovo otkrio ovaj objekat.

Galaksija Andromeda

Dugo se verovalo da je “Velika Andromedina maglina” jedna od najbližih maglina. Vilijam Heršel je smatrao, naravno pogrešno, da njena udaljenost ne prelazi daljinu od 2000 daljina Sirijusa (17000 sv.god); bilo kako bilo, smatrao je ovo najbližim “ostrvom” u svemiru nalik našem Mlečnom putu, za koje je smatrao da predstavlja disk dijametra 850 daljina Sirijusa i debljine 155 daljina Sirijusa (daljina Sirijusa je 8,6 sv. god).

Hajgens, pionir spektroskopije, zabeležio je razliku između gasnih maglina i njihovog linijskog spektra i maglina koje danas poznajemo kao galaksije, koje emituju kontinualne spektre.

Godine 1812. astronom V. M. Slipher izmerio je radijalnu brzinu Andromedine magline. Rezultati su pokazali da je to najveća takva brzina i kad izmerena – oko 300 km/s (prciznija merenja su kasnije pokazala da ona iznosi 266 km/s). Ovo otkriće je ukazalo na ekstragalaktičku prirodu ovog objekta.

Habl je 1923. godine pronašao prvu promenljivu zvezdu tipa Cefeide u ovoj galaksiji i ustanovio je intergalaktičku distancu i pravu prirodu objekta M31 – galaksija. Hablu nije bilo poznato postojanje dva tipa Cefeida, pa je u svojim proračunima napravio grešku; daljina koju je on dobio bila je vise nego dva puta manja od stvarne. Ova greška je ustanovljena tek 1953. god. kada je bio završen 200-inčni teleskop Palomar.

U moderno vreme Andromedina galaksija je najbolje proučena galaksija. Takođe izaziva i posebno interesovanje jer omogućava proučavanje svih svojih aspekata i to spolja. Ti aspekti su prisutni i u Mlečnom putu, ali ne mogu se posmatrati jer je nama najveći deo naše galaksije zaklonjen međuzvezdanom prašinom.

Šarl Mesije je uočio dva Andromedina pratioca M32 i M110, koji su vidljivi dvogledom i kroz manje teleskope i uradio je skicu sva tri objekta. Ova dva prilično sjajna i bliska pratioca vidljiva su na mnogim slikama M31. Ova dva objekta su najsjajnija u jatu manjih Andromedinih pratilaca. Pored M32 i M110 poznato je još oko 10 drugih pratilaca.

Registrovane su i primetne interakcije Andromede i M32. M32 je navodno odgovoran za izvesne nestabilnosti u spiralnoj strukturi M31. Kompjuterske simulacije ukazuju na to da bi nestabilnosti mogle biti izazvane skorim bliskim susretom sa pratiocem M32.

Najsvetlije od preko 300 zvezdanih jata u M31 je jato koje se označava kao G1. To je ujedno i najsjajnije jato u lokalnoj grupi galaksija. Njegov prividan sjaj sa zemlje iznosi 13,7 mag. Nadasjava cak i najsjajnija jata u našoj galaksiji, i mogu ga posmatrati i bolje opremljeni amateri u prilično normalnim uslovima. HST je sredinom 1994. god. korišćen za proučavanje ovog jata.

Andromeda u X delu spektra

Andromedina galaksija ima prečnik od 200.000 svetlosnih godina, a nalazi se na daljini od 2,2 miliona svetlosnih godina. Ona je oko dva puta veća od Mlečnog Puta. Masa ove galaksije procenjuje se na 300 do 400 milijardi Sunčevih masa. Prema najnovijim proračunima utvrđeno je da je masa Andromede prilično manja u odnosu na masu naše galaksije. To znaci da Mlečni Put ima izrazito veću gustinu nego M31.

Uz pomoć Hablovog teleskopa otkriveno je da M31 ima dvostruko jezgro. Verovatno zbog toga što je “pojela” manju galaksiju. Ovo dvostruko jezgro moglo bi da bude podsetnik na mogućnost snažne dinamičke aktivnosti (sudara) u ranijem periodu “Lokalne grupe”. Međutim, dvostruko jezgro Andromede moglo bi biti svojstvena optička iluzija koju stvara tamni oblak prašine koji obavija neke delove jezgra.

Do sada u Andromedi je registrovana samo jedna eksplozija supernove, Supernove 1885. To je ujedno i prva supernova registrovana izvan Mlečnog Puta. Otkrio je Ernest Hartvig 20. avgusta 1885. god. iz Dorpat observatorije u Estoniji. Dostigla je +6m između 17 i 20 avgusta, i nezavisno je uočena od strane vise posmatrača. Međutim, samo je Hartvig uvideo njen značaj, Ova supernova je 16. februara 1890. god. izbledela na +16m.

Na snimku snimljenom sa satelita Čandra (u X spektru) registrovana je potencijalna crna rupa u blizini centra galaksije. Masa ove crne rupe procenjena je na milion ili čak više solarnih masa. Kada se pogleda slika na njoj se uočavaju žute oblasti koje odgovaraju izvorima X zračenja (npr. X-binarne zvezde). Plava tačka blizu centra fotografije, a i same galaksije je mesto gde se sumlja u postonje crne rupe. Jedina stvar koja je začuđujuća u vezi ove crne rupe je izmerena temperatura. Merenja su pokazala da je temperatura u ovoj oblasti prilično niska, oko milion stepeni, u poređenju sa ostalim izvorima X-začenja gde je temperatura nekoliko desetina miliona stepeni.

Sa naše geografske širine Andromedina galaksija je uvek iznad horizonta.

Series NavigationM27 – Nemo zvonoM33 – Trianglum Galaxy

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: