CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

OPERA ubrzala a ICARUS “usporio” neutrine

OPERA ubrzala a ICARUS "usporio" neutrine 1Juče je tim fizičara koji radi na eksperimentu ICARUS objavio prve rezultate merenja koji pokazuju da je brzina neutrina manja od one koju je izmerla OPERA septembra prošle godine. Neutrini nisu brži od svetlosti.

ICARUS je eksperiment koji se takođe nalazi u laboratoriji Gran Saso u Italiji, na istom mestu gde je i OPERA. Ne samo što su OPERA i ICARUS komšije oni analiziraju i mere iste neutrine, koji stižu iz CERN-a. Oba eksperimenta merila su vreme koje je potrebno da neutrini pređu, kroz koru Zemlje, rastojanje od 732 kilometara, između CERN-a i Gran Saso laboratorije.

Prema poznatim zakonima fizike (teoriji relativnosti) za ovaj put trebalo bi im 0.0024 sekunde ali OPERA je izmerila da su neutrini stigli 0.00000006 sekunde pre ovog vremena! Rezultat koji je “eksplorirao” u javnosti prošlog septembra glasio je:

\delta t = 57.8 \pm 7.8 _{-5.9} ^{+8.3} ns

tj. neutrini su stigli ranije od očekivanog vremena za 60 nanosekundi, sa statističkom greškom od 7.8 ns i sistematskom od ~8 ns.

Ovaj rezultat bio je potpuno neočekivan i pokrenuo je lavinu diskusija (najviše u nestručnoj javnosti) o suprotnosti i posledicama po Ajnštajnovu teoriju relativnosti. Rezultat je bio toliko iznenađujući da su i istraživači iz kolaboracije OPERA apelovali da drugi eksperimenti što pre testiraju dobijeni rezultat. Nakon objavljivanja rezultata krenuli su različite provere metoda i nezavisna merenja koja su vrlo brzo pokazala da rezultat koji je dobila OPERA najverovatnije nije tačan. Pošlog meseca analiza je pokazala da je najverovatnije postojao problem u GPS komunikaciji što je dovodilo do izvesne greške u merenju a rezultat koji je juče objavio ICARSU daje gotovo konačnu potvrdu da je rezultat koji je OPERA objavila pogrešan.

Za razliku od OPERA-e, kojoj glavni zadatak nikad nije bilo merenje brzine neutrina, ICARUS je namenjen ovom merenju brzine. Merenjem brzine neutrina na istom mestu ICARUS je dobio rezultat:

\delta t = 0.3 \pm 4.0 \pm 9.0 ns

tj. kašnjenje od samo 0.3 nanosekunde, sa statističkom greškom od 4 ns i sistematskom od 9 ns. Ovaj rezultat je potpuno saglasan sa Ajnštajnovom teorijom relativnosti i jasno je pokazao da neutrini nisu brži od svetlosti. Ako se u obzir uzmu osobine neutrina i činjenica da oni imaju masu brzina neutrina je najverovatnije manja od brzine svetlosti, u granicama izmerene greške.

Na slici (izvor: arXiv:1203.3433) prikazana je distribucija vremena kašnjenja u eksperimentima ICARUS (levo) i OPERA (desno). Maksimum distribucije za ICARUS nalazi se iznad nultog kašnjenja dok je to kod OPERA-e na 60 ns. 

Uvek će biti onih koji smatraju da su naučnici “zaslepljeni” prethodnim ubeđenjima i koji će tvrditi da su rezultati koje je OPERA objavila tačni, da su neutrini brži od svetlosti, da je Ajnštajnova teorija relativnosti oborena (i d aje to Tesla predvideo). Gledajući samo ove brojeve, rezultati ICARUS-a su uporedivi sa onim što je dobila OPERA, margine statističke i sistematske greške skoro iste i može se zaključiti da je šansa da bilo koji od njih bude tačan 50%, ali u realnom svetu nije baš tako. Za nas ostale rezultat je jasan – rezultati OPERA-e su pogrešni, neutrini nisu brži od svetlosti a njihova brzina saglasna je onome što predviđa teorija.

Biće i onih, ponovo, koji će misliti da je ovo poraz za nauku. Suština nauke je da su svi rezultati dostupni proveri i testiranju. Rezultati OPERA-e i ICARUS-a su upravo to pokazali, svaki eksperiment može da pogreši i svi rezultati moraju da se provere. Čak i sada kad je rezultat merenja brzine neutrina jasan potrebno je izvršiti još neka merenja i provere, koje je OPERA najavila za maj, ali šansa da se bilo šta promeni je minimalna.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: