CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

OPERA ubrzala a ICARUS “usporio” neutrine

OPERA ubrzala a ICARUS "usporio" neutrine 1Juče je tim fizičara koji radi na eksperimentu ICARUS objavio prve rezultate merenja koji pokazuju da je brzina neutrina manja od one koju je izmerla OPERA septembra prošle godine. Neutrini nisu brži od svetlosti.

ICARUS je eksperiment koji se takođe nalazi u laboratoriji Gran Saso u Italiji, na istom mestu gde je i OPERA. Ne samo što su OPERA i ICARUS komšije oni analiziraju i mere iste neutrine, koji stižu iz CERN-a. Oba eksperimenta merila su vreme koje je potrebno da neutrini pređu, kroz koru Zemlje, rastojanje od 732 kilometara, između CERN-a i Gran Saso laboratorije.

Prema poznatim zakonima fizike (teoriji relativnosti) za ovaj put trebalo bi im 0.0024 sekunde ali OPERA je izmerila da su neutrini stigli 0.00000006 sekunde pre ovog vremena! Rezultat koji je “eksplorirao” u javnosti prošlog septembra glasio je:

\delta t = 57.8 \pm 7.8 _{-5.9} ^{+8.3} ns

tj. neutrini su stigli ranije od očekivanog vremena za 60 nanosekundi, sa statističkom greškom od 7.8 ns i sistematskom od ~8 ns.

Ovaj rezultat bio je potpuno neočekivan i pokrenuo je lavinu diskusija (najviše u nestručnoj javnosti) o suprotnosti i posledicama po Ajnštajnovu teoriju relativnosti. Rezultat je bio toliko iznenađujući da su i istraživači iz kolaboracije OPERA apelovali da drugi eksperimenti što pre testiraju dobijeni rezultat. Nakon objavljivanja rezultata krenuli su različite provere metoda i nezavisna merenja koja su vrlo brzo pokazala da rezultat koji je dobila OPERA najverovatnije nije tačan. Pošlog meseca analiza je pokazala da je najverovatnije postojao problem u GPS komunikaciji što je dovodilo do izvesne greške u merenju a rezultat koji je juče objavio ICARSU daje gotovo konačnu potvrdu da je rezultat koji je OPERA objavila pogrešan.

Za razliku od OPERA-e, kojoj glavni zadatak nikad nije bilo merenje brzine neutrina, ICARUS je namenjen ovom merenju brzine. Merenjem brzine neutrina na istom mestu ICARUS je dobio rezultat:

\delta t = 0.3 \pm 4.0 \pm 9.0 ns

tj. kašnjenje od samo 0.3 nanosekunde, sa statističkom greškom od 4 ns i sistematskom od 9 ns. Ovaj rezultat je potpuno saglasan sa Ajnštajnovom teorijom relativnosti i jasno je pokazao da neutrini nisu brži od svetlosti. Ako se u obzir uzmu osobine neutrina i činjenica da oni imaju masu brzina neutrina je najverovatnije manja od brzine svetlosti, u granicama izmerene greške.

Na slici (izvor: arXiv:1203.3433) prikazana je distribucija vremena kašnjenja u eksperimentima ICARUS (levo) i OPERA (desno). Maksimum distribucije za ICARUS nalazi se iznad nultog kašnjenja dok je to kod OPERA-e na 60 ns. 

Uvek će biti onih koji smatraju da su naučnici “zaslepljeni” prethodnim ubeđenjima i koji će tvrditi da su rezultati koje je OPERA objavila tačni, da su neutrini brži od svetlosti, da je Ajnštajnova teorija relativnosti oborena (i d aje to Tesla predvideo). Gledajući samo ove brojeve, rezultati ICARUS-a su uporedivi sa onim što je dobila OPERA, margine statističke i sistematske greške skoro iste i može se zaključiti da je šansa da bilo koji od njih bude tačan 50%, ali u realnom svetu nije baš tako. Za nas ostale rezultat je jasan – rezultati OPERA-e su pogrešni, neutrini nisu brži od svetlosti a njihova brzina saglasna je onome što predviđa teorija.

Biće i onih, ponovo, koji će misliti da je ovo poraz za nauku. Suština nauke je da su svi rezultati dostupni proveri i testiranju. Rezultati OPERA-e i ICARUS-a su upravo to pokazali, svaki eksperiment može da pogreši i svi rezultati moraju da se provere. Čak i sada kad je rezultat merenja brzine neutrina jasan potrebno je izvršiti još neka merenja i provere, koje je OPERA najavila za maj, ali šansa da se bilo šta promeni je minimalna.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.