CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Kometa ISON – od “komete veka” do međuplanetarne prašine [29.11.2013]

Poslednjih nekoliko sati komete C/2012 S1 (ISON) snimljenih sa satelita SOHO i STEREO

Credit: NASA, SOHO

Mediji su je nazivali “kometa veka”, astronomi amateri nadali se vedrim noćima i prelepim uslovima za posmatranje, javnost očekivala je najsjajniju kometu koju su ikada videli…

Sve želje za kometu ISON raspršile su se u oblaku prašine dok je kometa prilazila Suncu. Putovala je brzinom od oko 300 km/s ka perihelu, onom mestu na njenoj orbiti na kojoj je najbliža “paklu” užarene površine Sunca. Krenula je iz najdaljih delova Sunčevog sistema, prešla milijarde kilometara ali nije uspela da stigne do perihela. Dok su svi čekali kometu ISON da se pojavi u objektivu kamere satelita SDO, nje nije bilo.

Ledeno jezgro nije izdržalo, raspalo se a veliki deo materijala progutalo je Sunce. Jedan mali deo materijala koji je činio kometu nastavio je da se kreće prethodno orbitom komete, prošao je perihel i dao nam još malo nade da je jezgro komete još uvek tu, ali… Na razočarenje mnogih jezgra komete ISON više se nije videlo.

A onda, poput Feniksa, ova sjajna “mrlja”, koja je ličila na kometa ISON, ponovo je oživela. Na fotografije koje su pristizale sa satelita SOHO i njegovog koronografa LASCO C3 njen sjaj se malo povećao i ponovo je počela da liči na kometu.

Snimak sa koronografa LASCO C3, 29.11.2013 u 10:22h (Credit: SOHO, NASA; ESA)

Snimak sa koronografa LASCO C3, 29.11.2013 u 10:22h (Credit: SOHO, NASA; ESA)

Prema jednom od mogućih scenarija kometa ISON, ili “Šredingerova kometa” kako su je danas nazvali, počela je da se raspada tokom prilaska Suncu. U početku sa nje su otpadali relativno veliki fragmenti a to je formiralo veliki oblak prašine u obliku tankog dugačkog repa, koji je mogao da se vidi. Onda je kometa ISON krenula kroz koronu Sunca i nastavila da se raspada i isparava. Potpuno je izgubila komu i rep, kao kometa Lovejoy 2011. godine. Kad se kometa nije pojavila na tri kamere na satelitu SDO svi su mislili da je potpuno gotova, a iz Sunčevog “zagrljaja” izašlo je malo ali najverovatnije stabilno jezgro. Ovo preživelo jezgro počelo je da emituje  prašinu i gas, pa je rep ponovo počeo da raste.

Trenutno nije poznato da li je deo jezgra stvarno preživeo, i ako jeste koliko je ono veliko. Nije poznato ni da li će ono što je ostalo od komete ISON moći da preživi naredne dane. Samim tim nema nikakvog smisla govoriti o pretpostavkama vezanim za mogućnost da kometa bude vidljiva i koliko bi mogla da bude sjajna. Čak i ako je preživela, ova kometa će najverovatnije ostati vidljiva i zanimljiva samo astronomima sa odgovarajućom opremom i neće se videti golim okom. Šanse da jezgro komete ISON, ili bar jedan njegov značajan deo, još uvek postoji su vrlo male, gotovo nikakve. Jedini način da saznamo šta se dogodilo i šta će se tek dogoditi sa kometom ISON je da čekamo.

Prvo nas je iznenadila dolaskom, a zatim nam je priredila mnoga druga iznenađenja. Mislili smo da će biti jedna od najsjajnijih kometa poslednjih godina, a ona je skoro nestala pored Sunca. Kakvu god sudbinu imala kometa ISON naučnici nikako nemaju razloga da žale. Kometa ISON bila je jedinstvena. Do sada smo posmatrali mnogo kometa, mnoge su dolazile iz Ortovog oblaka, mnogo njih je prošlo pored Sunca, a mnogo njih je Sunce progutalo. Ipak, kometa ISON je do sada prva kometa koja je krenula iz Ortovog oblaka i pokušala da prođe pored Sunca. Dugo je posmatrana, svi raspoloživi sateliti pratili su njen pokušaj da prođe pored Sunca a njenu dezintegraciju snimile su kamere nekoliko satelita. Prikupljeno je mnogo podataka a ti podaci pomoćiće da bolje razumemo ne samo komete već i ceo Sunčev sistem. Ali, kao što je to uvek slučaj u nauci – otkrića i objašnjenja traže vreme, puno vremena. Ovde verovatno nije kraj iznenađenjima i zanimljivostima koje je ova kometa pripremila  za astronome i astronome amatere, ali za širu javnost kometa ISON više ne postoji a sa njom nestala su i sve nade i iščekivanja sjajne komete.

Komete su nepredvidljive, možda će podaci prikupljeni posmatranjem komete ISON pomoći da sledeću sjajnu kometu razumemo bar malo bolje. Nadajmo se da će se ona uskoro pojaviti.

Slično kao prethodni snimak ali sa manje kamera i dužim periodom. Film prati kometu ISON od prvog trenutka kad je ušla u vidno polje koronografa LASCO C3, na satelitu SOHO do danas (u 10:22h). U periodu kad dok je kometa bila najbliža Suncu korišćeni su snimci drugog koronografa LASCO C2 (Fotografije: SOHO)

Dopuna, 3. decembar 2013: Tokom 30. novembra oblaka koji je ostao nakon prolaska komete ISON kroz perihel potpuno je izbledeo. Danas je NASA potvrdila da jezgro komete ISON nije preživelo prolazak kroz perihel, kroz perihel je prošao samo oblak prašine koja je ostala nakon raspada jezgra. Sjaj ostataka komete je vrlo mali. Tokom narednih dana, kad materijal koji je ostao nakon raspada komete ISON, bude dovoljno daleko od Sunca otvoriće se mogućnost za vizuelna posmatranja koja bi trebala da nam omoguće da saznamo šta se dogodilo sa kometom. Za detaljnije odgovore na pitanja o sudbini komete ISON verovatno moramo da sačekamo teleskop Hubble, koji će prema kometi, zbog blizine Sunca, biti usmeren tek sredinom decembra, kad se kometa dovoljno udalji od naše zvezde.

Kompozicija fotografija koje je snimio jedan od koronografa na satelitu SOHO tokom prolaska komete kroz perihel. Kometa ISON kreće se iz donjeg desnog dela, pored Sunca (u sredini) ka kornjem desnom delu fotografije, u kome ublak prašine polako bledi (Credit: ESA/NASA/SOHO/SDO/GSFC)

Kompozicija fotografija koje je snimio jedan od koronografa na satelitu SOHO tokom prolaska komete kroz perihel. Kometa ISON kreće se iz donjeg desnog dela, pored Sunca (u sredini) ka kornjem desnom delu fotografije, u kome ublak prašine polako bledi (Credit: ESA/NASA/SOHO/SDO/GSFC)

One Response

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.