CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Kometa ISON – od “komete veka” do međuplanetarne prašine [29.11.2013]

Poslednjih nekoliko sati komete C/2012 S1 (ISON) snimljenih sa satelita SOHO i STEREO

Credit: NASA, SOHO

Mediji su je nazivali “kometa veka”, astronomi amateri nadali se vedrim noćima i prelepim uslovima za posmatranje, javnost očekivala je najsjajniju kometu koju su ikada videli…

Sve želje za kometu ISON raspršile su se u oblaku prašine dok je kometa prilazila Suncu. Putovala je brzinom od oko 300 km/s ka perihelu, onom mestu na njenoj orbiti na kojoj je najbliža “paklu” užarene površine Sunca. Krenula je iz najdaljih delova Sunčevog sistema, prešla milijarde kilometara ali nije uspela da stigne do perihela. Dok su svi čekali kometu ISON da se pojavi u objektivu kamere satelita SDO, nje nije bilo.

Ledeno jezgro nije izdržalo, raspalo se a veliki deo materijala progutalo je Sunce. Jedan mali deo materijala koji je činio kometu nastavio je da se kreće prethodno orbitom komete, prošao je perihel i dao nam još malo nade da je jezgro komete još uvek tu, ali… Na razočarenje mnogih jezgra komete ISON više se nije videlo.

A onda, poput Feniksa, ova sjajna “mrlja”, koja je ličila na kometa ISON, ponovo je oživela. Na fotografije koje su pristizale sa satelita SOHO i njegovog koronografa LASCO C3 njen sjaj se malo povećao i ponovo je počela da liči na kometu.

Snimak sa koronografa LASCO C3, 29.11.2013 u 10:22h (Credit: SOHO, NASA; ESA)

Snimak sa koronografa LASCO C3, 29.11.2013 u 10:22h (Credit: SOHO, NASA; ESA)

Prema jednom od mogućih scenarija kometa ISON, ili “Šredingerova kometa” kako su je danas nazvali, počela je da se raspada tokom prilaska Suncu. U početku sa nje su otpadali relativno veliki fragmenti a to je formiralo veliki oblak prašine u obliku tankog dugačkog repa, koji je mogao da se vidi. Onda je kometa ISON krenula kroz koronu Sunca i nastavila da se raspada i isparava. Potpuno je izgubila komu i rep, kao kometa Lovejoy 2011. godine. Kad se kometa nije pojavila na tri kamere na satelitu SDO svi su mislili da je potpuno gotova, a iz Sunčevog “zagrljaja” izašlo je malo ali najverovatnije stabilno jezgro. Ovo preživelo jezgro počelo je da emituje  prašinu i gas, pa je rep ponovo počeo da raste.

Trenutno nije poznato da li je deo jezgra stvarno preživeo, i ako jeste koliko je ono veliko. Nije poznato ni da li će ono što je ostalo od komete ISON moći da preživi naredne dane. Samim tim nema nikakvog smisla govoriti o pretpostavkama vezanim za mogućnost da kometa bude vidljiva i koliko bi mogla da bude sjajna. Čak i ako je preživela, ova kometa će najverovatnije ostati vidljiva i zanimljiva samo astronomima sa odgovarajućom opremom i neće se videti golim okom. Šanse da jezgro komete ISON, ili bar jedan njegov značajan deo, još uvek postoji su vrlo male, gotovo nikakve. Jedini način da saznamo šta se dogodilo i šta će se tek dogoditi sa kometom ISON je da čekamo.

Prvo nas je iznenadila dolaskom, a zatim nam je priredila mnoga druga iznenađenja. Mislili smo da će biti jedna od najsjajnijih kometa poslednjih godina, a ona je skoro nestala pored Sunca. Kakvu god sudbinu imala kometa ISON naučnici nikako nemaju razloga da žale. Kometa ISON bila je jedinstvena. Do sada smo posmatrali mnogo kometa, mnoge su dolazile iz Ortovog oblaka, mnogo njih je prošlo pored Sunca, a mnogo njih je Sunce progutalo. Ipak, kometa ISON je do sada prva kometa koja je krenula iz Ortovog oblaka i pokušala da prođe pored Sunca. Dugo je posmatrana, svi raspoloživi sateliti pratili su njen pokušaj da prođe pored Sunca a njenu dezintegraciju snimile su kamere nekoliko satelita. Prikupljeno je mnogo podataka a ti podaci pomoćiće da bolje razumemo ne samo komete već i ceo Sunčev sistem. Ali, kao što je to uvek slučaj u nauci – otkrića i objašnjenja traže vreme, puno vremena. Ovde verovatno nije kraj iznenađenjima i zanimljivostima koje je ova kometa pripremila  za astronome i astronome amatere, ali za širu javnost kometa ISON više ne postoji a sa njom nestala su i sve nade i iščekivanja sjajne komete.

Komete su nepredvidljive, možda će podaci prikupljeni posmatranjem komete ISON pomoći da sledeću sjajnu kometu razumemo bar malo bolje. Nadajmo se da će se ona uskoro pojaviti.

Slično kao prethodni snimak ali sa manje kamera i dužim periodom. Film prati kometu ISON od prvog trenutka kad je ušla u vidno polje koronografa LASCO C3, na satelitu SOHO do danas (u 10:22h). U periodu kad dok je kometa bila najbliža Suncu korišćeni su snimci drugog koronografa LASCO C2 (Fotografije: SOHO)

Dopuna, 3. decembar 2013: Tokom 30. novembra oblaka koji je ostao nakon prolaska komete ISON kroz perihel potpuno je izbledeo. Danas je NASA potvrdila da jezgro komete ISON nije preživelo prolazak kroz perihel, kroz perihel je prošao samo oblak prašine koja je ostala nakon raspada jezgra. Sjaj ostataka komete je vrlo mali. Tokom narednih dana, kad materijal koji je ostao nakon raspada komete ISON, bude dovoljno daleko od Sunca otvoriće se mogućnost za vizuelna posmatranja koja bi trebala da nam omoguće da saznamo šta se dogodilo sa kometom. Za detaljnije odgovore na pitanja o sudbini komete ISON verovatno moramo da sačekamo teleskop Hubble, koji će prema kometi, zbog blizine Sunca, biti usmeren tek sredinom decembra, kad se kometa dovoljno udalji od naše zvezde.

Kompozicija fotografija koje je snimio jedan od koronografa na satelitu SOHO tokom prolaska komete kroz perihel. Kometa ISON kreće se iz donjeg desnog dela, pored Sunca (u sredini) ka kornjem desnom delu fotografije, u kome ublak prašine polako bledi (Credit: ESA/NASA/SOHO/SDO/GSFC)

Kompozicija fotografija koje je snimio jedan od koronografa na satelitu SOHO tokom prolaska komete kroz perihel. Kometa ISON kreće se iz donjeg desnog dela, pored Sunca (u sredini) ka kornjem desnom delu fotografije, u kome ublak prašine polako bledi (Credit: ESA/NASA/SOHO/SDO/GSFC)

One Response

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: