CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Spejs šatl Kolumbija

Današnji dan 1. februar označava kraj “najtužnije” nedelje u istoriji NASA. Ova nedelja počinje danom kada s stradala sva tri člana posade Apola 1‚ 27. januara 1967. godine, dan kasnije, 28. januara, ali 1986. godine eksplodirao je šatl Čelendžer, pri čemu je stradalo svih sedam članova posade. Nedelja završava današnjim danom kada je 1. februara 2003. godine tokom sletanja eksplodirao je šatl Kolumbija i tada je, takođe, stradalo svih sedam članova posade.

Svake godine povodom ove nedelje NASA obeležava Dan sećanja, Ove, 2021. godine ovaj dan obeležen je 28. januara.

Spejs šatl Kolumbija bio najstariji šatl u NASA floti spejs šatlova. Prvi put je poleteo 12. aprila 1981. Šatl je bio dizajniran da primi najviše 8 članova posade i da u orbiti oko Zemlje obezbedi posadi normalne uslove za život 16 dana. Dužina šatla iznosila je 37,2 metra, a maksimalni prečnik 23,8 metra. Ukupna zapremina Kolumbije bila je 71,50 m3, a masa 104.328 kg. Mogao je da ponese opremu mase 21.190 kg.

Kolumbija je na orbiti provela 300 dana 17 sati 42 minuta i 22 sekunde. Našu planetu je obišla 4808 puta. U svemir je odvela 28 posada, sa ukupno 160 astronauta. Prvi put je poletela sa oznakom STS-1, u poslednjem letu nosila je oznaku STS-107.

Spejs šatl Kolumbija 1
Šatl Kolumbija na lansirnoj rampi tokom priprema za poletanje misije STS-109, 28. februar 2002. godine (credits: NASA)

Šatl Kolumbija poleteo je na svoju poslednju misiju 16. januara 2003. godine. Bila je ovo jedna obična, rutinska misija za šatl i posadu. Nakon 15 dana 22 sata i 20 minuta provedenih u svemiru, Kolumbija je posadu povela kući, na Zemlju, kao i mnogo puta do tada.

Međutim, tokom povratka kući stvari su prestale da budu rutinske i odigrala se nova tragedija, treća katastrofa koja je obeležila istoriju NASA.

Ujutru 1. februara, dok se šatl Kolumbija spremao da sleti na Zemlju, kontrolni centar je počeo da dobija neočekivana očitavanja senzora toplote i pritiska na levom krilu Kolumbije.

Spejs šatl Kolumbija 2
Logo misije STS-107 (credits: NASA)

Prvi signal da nešto nije u redu pojavio se u 8:53, kada je komanda leta uočila da na šatlu ne rade senzori za merenje temperature na hidrauličkoj opremi levog krila. Komanda leta inače vidi mnogo više podataka nego sama posada, jer se podaci koji se stalno mere i prikupljaju na šatlu neprekidno slivaju u kontrolni centar, beleže i analiziraju (zato šatlovi i nemaju “crnu kutiju”). Incident sa nekoliko senzora obično ne označava kritičan problem jer je šatl prekriven stotinama senzora koji mere sve važne parametre konstrukcije letelice: naprezanja, pritiske, temperature, deformacije. Kvar senzora ne utiče na normalno funkcionisanje letelice, pa je u ovom slučaju komanda leta procenila da nema potrebe da alarmira posadu. Tri minuta kasnije, u 8:56, izmereni su povećan pritisak i temperatura u točku glavne noge stajnog trapa u levom krilu. U 8:58 otkazuju još tri senzora u levom krilu, da bi u 8:59 bila izgubljena sva telemetrija sa leve noge stajnog trapa. Ovaj otkaz je na monitorima u kokpitu šatla proizveo upozoravajuću poruku koju je posada videla. Dok je posada razgovarala o problemu sa kontrolom leta, potpuno je prekinuta audio komunikacija. Istovremeno, telemetrijski podaci koji se sa šatla automatski slivaju u kontrolu leta postaju isprekidani i nepravilni.

Minut kasnije, tačno u 9:00, 36 sekundi nakon gubitka veze sa posadom i šesnaest minuta pre zakazanog sletanja na Floridu, otkazuje sva telemetrija i kontrola leta nema više nikakve podatke o ponašanju šatla. U tom trenutku šatl se nalazi na oko 65 kilometara iznad Teksasa, leti 18,3 puta brže od zvuka i trpi maksimalno aerodinamičko opterećenje.

Nakon toga, po približavanju šatla obali Kalifornije, dok je bio na visini od oko 70.000 metara, stanovnici Teksasa i Luizijane primetili da nešto pada sa neba. U narednih nekoliko minuta kontrolni centar je više puta pokušao da stupi u kontakt sa posadom dok je Kolumbija preletala Kaliforniju i letela dalje ka Teksasu.

U to vreme niko od nije znao da su zapravo videli šatl koji se raspada i sagoreva u atmosferi. U 9:16, kada je bilo očigledno da šatl neće sleteti po planu, administrator NASA Šon O’Kif informiše predsednika Buša o najverovatnijem tragičnom ishodu. U 11:00 više nije bilo nikakve sumnje i zastave su već spuštene na pola koplja. Dva sata kasnije zvaničnici NASA obaveštavaju javnost da je šatl definitivno izgubljen a čitava posada poginula.

Spasilački timovi, uz pomoć hiljade volontera, proveli su nekoliko sedmica tražeći ostatke letelice u Teksasu, Luizijani i Arkanzasu, u nadi da će pronaći što više njenih ostataka. Uspeli su da prikupe 84.000 delova, odnosno 40 odsto letelice, dok su od astronauta našli samo DNK tragove.

Spejs šatl Kolumbija 3
Poslednja posada, STS-107, spejs šatla Kolumbija (credits: NASA)

U posadi šatla kolumbija bili su:

  • Rick Douglas Husband, astronaut, pilot, oženjen, otac dvoje dece. Rođen je 12. jula 1957. u državi Teksas (SAD). Imao je dva leta, u svemiru proveo 25,74 dana.
  • William Cameron McCool, astronaut, pilot, oženjen. Rođen 23. septembra 1961. u Kaliforniji (SAD). Imao je jedan svemirski let. U svemiru proveo 15,94 dana.
  • Michael Phillip Anderson, oženjen, rođen 25. decembra 1959. u Nju Jorku (SAD). Imao je dva leta u svemir u kome je ukupno proveo 24,77 dana.
  • Dr Kalpana Chawla, astronaut, udata, rođena 1. jula 1961. u Indiji. Dva puta je letele u svemir u kome je provela ukupno 31,63 dana.
  • David McDowell Brown, astronaut, neoženjen, rođen 16. aprila 1956. u Virdžiniji (SAD). Imao jedan let u semir u koe je proveo 15,94 dana
  • Laurel Blair Salton Clark, astronaut, udata, jedno dete. rođena 10. marta 1961. u Ajovi (SAD). Imala je jedan let u svemir u kome je provela 15,94 dana
  • Ilan Ramon, astronaut, pilot, oženjen, četvoro dece. Rođen 20. juna 1954. u Izraelu. Jedan let u svemir u kome je proveo 15,94 dana.

Kasnijom istragom utvrđeno je da su oštećenja koja su dovela do eksplozije šatla Kolumbija i svih sedam članova posade nastala samo 80 sekundi nakon poletanja. Rezultati istrage pokazali su da je tokom poletanja deo penaste zaštite koji sa šatla otpada tokom poletanja oštetio pločice termalnog štita Kolumbije.

Zaključak istrage bio je taj da je nakon tog oštećenja šatlu Kolumbija i njegovoj posadi više nije moglo da se pomogne.

Istraga je, kao i u slučaju eksplozije šatla Čelendžer, ukazala na mnoge propuste u menadžmentu NASA i načinu donošenja odluka. Šatl Kolumbija bio je najstariji u floti, međutim na šatlu je 2001. godine, nakon 21 leta u svemir bilo čak 75% originalnih ploča termalnog štita. NASA je ove ploče retko menjala jer je njihova cena bila oko 4000 $ po komadu.

Termalne ploče su jedan od najvažnijih delova opreme šatla tokom sletanja. Njihov zadatak bio je da zaštite šatl od ogromnih temperatura koje nastaju tokom spuštanja šatla kroz atmosferu naše planete.

Spejs šatl Kolumbija 4
Ono što je ostalo nakon eksplozije šatla Kolumbija, na nebu iznad Teksasa, 1. februar 2003. godine.

Iako je ovaj element opreme toliko važan i moguće ga je promeniti do rušenja Kolumbije NASA u proceduru kosmičkih letova nije uvela obaveznu kontrolu i mogućnost zamene oštećenih ploča termanog štita. Čak i da je posada Kolumbije znala da postoje oštećenja termalnih ploča nije postojao nikakav način da se one zamene.

Slično kao i u slučaju šatla Čelendžer, tako je i pad Kolumbije imao značajne efekte na buduće misije šatla. Zbog istrage letovi su obustavljeni a u proceduru za naredne letove uvedene su neke novine. Jedna od tih novina bila je upravo obavezna provera termalnog štita i mogućnost zamene oštećenih pločica.

Najznačajnija posedica rušenja drugog šatla iz flote NASA je odluka o konačnoj obustavi letova šatlova. Poslednji let spejs šatla obavljen je 21. jula 2011. godine. Od tog dana čovek nije poleteo u svemir sa teritorije SAD a NASA svoje posade u svemir šalje u saradnji sa Kosmičkom agencijom Rusije.

(Prvi put objavljeno 1. februara 2019. godine)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.