CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Ajnštajn, Hoking i broj π

Postoje oni datume za koje čovek ne može da izdvoji najvažniji događaj koji se tada dogodio ili zbog čega je taj datum značajan. Jedan takav datum je 14. mart. U javnosti često naziva dan broja 3.141592653589793238, poznatiji kao dan broja π (pi) ovaj dan vezan je i za rođenje, odnosno smrt, dva izuzetno poznata i značajna naučnika. Na današnji dan 1879. godine rođen je Albert Ajnštajn, a 2018. godine preminuo je Stiven Hoking.

Dok sedimo kući i ćekamo da ovaj virus tzv. “korona”, tj. COVID-19, tj. tačnije SARS-CoV-2, prođe pročitajte sve tri priče o današnjem danu…

Albert Ajnštajn (1879 – 1955)

Na današnji dan 1879. godine u Ulmu u Nemačkoj rođen je Albert Ajnštajn, jedan od najpoznatijih i najznačajnijih fizičara i naučnika u istoriji.

Albert Ajnštajn je formulisao (specijalnu i opštu) teoriju relativnosti kojima je doprineo nastanku potpuno novog pogleda na svet oko nas, svet velikih brzina i velikih masa. Osim ove revolucionarne teorije doprineo je napretku kvantne teorije i statističke mehanike.

Ajnštajn, Hoking i broj π 1

Iako je (u javnosti) najpoznatiji po teoriji relativnosti i jednačini E=mc^2Nobelovu nagradu za fiziku 1921. godine dobio je za objašnjenje fotoelektričnog efekta. Rad o fotoelektričnom efektu “On a Heuristic Point of View about the Creation and Conversion of Light” objavio je 1905. godine. Iste godine objavio je i rad “O elektrodinamici tela u kretanju“, u kome je formulisao osnove specijalne teorije relativnosti.

Ovo nije bio kraj Ajnštajnovih revolucionarnih radova iz 1905. godine – objavio je još dva, prvi o Braunovom kretanju čestica (“Investigations on the theory of Brownian Movement“) i drugi o ekvivalenciji mase i energije i poznatoj formuli E=mc^2 (“Does the Inertia of a Body Depend Upon Its Energy Content?“).

Zbog ova četiri Ajnštajnova rada kojima su definisane osnove teorijske fizike XX veka ta 1905. godina nazvana je Annus Mirabilis, ili „Godina čuda”, a tim povodom 2005. godina proglašena je Svetskom godinom fizike.

Ajnštajn, Hoking i broj π 2
Poštanska marka sa likom Albeta Ajnštajna (credits: Olga Popova / laboratoryequipment.com

Potpuno originalan pogled na svet, svet u kome masa oblikuje prostor a prostor “govori” masi kako da se kreće, stigao je 1916. godine sa opštom teorijom relativnosti (“The Foundation of the General Theory of Relativity“).

Osim navedenih radova Ajnštajn je objavio i mnoge druge značajne radove, a predmet njegovih istraživanja bile se kapilarne sile, specijalna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), opšta teorija relativnosti (uopštenje Specijalne teorije kojim obuhvaćeno ubrzano kretanje i gravitacija), kosmologija, statistička mehanika, Braunovo kretanje, verovatnoća elektronskih prelaza u atomu, problemi probablističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svetlosti pri maloj gustini zračenja, fotoelektrični efekat, fotoluminiscencija, fotojonizacija, Voltin efekat, sekundarni katodni zraci, zakočno zračenje, stimulisana emisija zračenja, objedinjene teorije polja, unifikacija bazičnih fizičkih koncepata preko njihove geometrizacije itd.

Originalni radovi Alberta Ajnštajna dostupni su na sajtu The Collected Papers of Albert Einstein.

Od Ajnštajnovog naučnog rada najveću pažnju javnosti uvek je privlačila specijalna teorija relativnosti. Nažalost, i dan danas, još uvek je mnogo onih koji stalno (najčešće u nenaučnim ili naučno-popularnim krugovima) pokušavaju da dokažu da ova teorija nije tačna. Iako specijalna i opšta teorija relativnosti deluju prilično “uvrnuto” i na prvi pogled nisu saglasne sa našim svakodnevnim iskustvom svi efekti teorije relativnosti su već odavno eksperimentalno provereni a a bez njih se teško može zamisliti i naš svakodnevni život. Poslednja eksperimentalna potvrda jednog od predviđanja opšte teorije relativnosti bila je detekcija gravitacionih talasa, a neke “standardne” efekte specijalne i opšte teorije svako od nas proverava kad koristi GPS na mobilnom telefonu ili iskoristi struju olovnog akumulatora u automobilu.

Ajnštajn, Hoking i broj π 3

Osim naučnog doprinosa, Alber Ajnštajn imao je i izuzetno veliki značaj na politička i društvena dešavanja. Godine 1939. bio je jedan od potpisnika pisma upućenog predsedniku Ruzveltu, čime je podržao početak istraživanja SAD u prvacu pravljenja prve atomske bombe. Po završetku rata Ajnštajn je bio jedan od najvećih protivnika nuklearnog naoružavanja i zalagao se za svetsku vladu.

Svoje mišljenje o globalnoj političkoj situacije najbolje je iskazao poznatom ečenicom “Ja ne znam kako će Treći svetski rat biti vođen, ali znam da će se u Četvrom svetskom ratu ljudi boriti toljagama i kamenjem“.

Preminuo je u Prinstonu, 18. aprila 1955. godine.

Stiven Hoking (1942 – 2018)

Pre dve godine, na dan kada je širom sveta obeležavan dan broja π i rođendan Alberta Ajnštajna (Albert Einstein), svet je izgubio Stivena Hokinga (Stephen Hawking), jednog od najpoznatijih teorijskih fizičara i popularizatora fizike. Generacije budućih teorijskih fizičara upoznavale su prve pojmove o kosmologiji iz jasne i zanimljive Hokingove “Kratke povesti vremena“, istraživanja mnogih teorijskih fizičara inspirisana su mnogobrojnim revolucionarnim Hokingovim idejama o crnim rupama i nastanku svemira.

Ajnštajn, Hoking i broj π 4

Međutim, kao što to često biva sa pojedinim poznatim i važnim naučnicima, njihovi „obožavaoci“ često i ne znaju zašto su njihovi „idoli“ stvarno važni. Setimo se samo Alberta Ajnštajna, Nikole Tesle i mnogih drugih… svi znamo da je njihov doprinos savremenoj civilizaciji od neprocenjivog značaja, ali mnogi se dobro zamisle, a često i daju pogrešne odgovore, ako ih pitate koji je njihov doprinos nauci. Stiven Hoking je još drugačiji od njih, tokom prethodnih decenija postao je idol mnogih, omiljeni teorijski fizičar i naučnik širom planete, a tek retki uspeli su da razumeju njegove ideje i njihov značaj.

Najveći deo naučnog rada Stivena Hokinga bio je u „oblastima“ u kojima se spajaju teorija gravitacije i kvantna teorija. Njegovi radovi i teorijski modeli opisivali su fizičke sisteme na granici našeg znanja, sisteme ogromne mase i malih dimenzija – crne rupe i svemir u vreme njegovog nastanka.

Ajnštajn, Hoking i broj π 5

Šezdesetih godina prošlog veka, zajedno sa Rodžerom Penrouzom (Roger Penrose) Hoking je radio na objašnjavanju crnih rupa. Tada su njih dvojica istraživanje usmerila na granicu primenljivosti opšte teorije relativnosti (OTR).

Poznato je da se OTR u dva slučaja susreće sa jednim, istim, velikim problemom. U završnoj fazi evolucije masivnih zvezda, onda kada je svo „gorivo“ potrošeno, kao i u najranijoj fazi života svemira, u vreme kada su gustine i temperature bile ogromne, OTR ne može da nam pomogne u opisivanju prostor-vremena. Rezultat Ajnštajnovih jednačina, koje su osnova OTR, u ovim slučajevima daje singularitet (beskonačnosti).

U popularnoj nauci o singularitetu govorimo kao o tački sa beskonačnom masom, beskonačnoj gustini, beskonačnoj zakrivljenosti prostor-vremena, ali u fizici je (malo) drugačije. Tačka singulariteta nastaje tokom gravitacionog kolapsa masivne zvezde. Ogromna masa zvezde stvara vrlo jako gravitaciono polje koje „drobi“ i sabija svu materiju od koje je zvezda izgrađena. Čak ni sile unutar atoma i atomskih jezgara nisu dovoljno snažne da se suprotstave gravitaciji. Tokom kolapsa zvezde gravitacija sabija svu materiju, sve čestice, elektrone, protone, neutrone, u jednu tačku – tačku singulariteta. Tokom ovog procesa materija prelazi u energiju a prostor-vreme menja svoju strukturu i postaje mnogo drugačije od ovog koje poznajemo.

Ajnštajn, Hoking i broj π 6

OTR predviđa dve vrste singulariteta. Prvi singularitet nastaje kod crnih rupa i karakteriše ga beskonačna vrednost zakrivljenosti prostor-vremena. Druga vrsta singulariteta je tačka na vrhu kupe (konusa) – tačka iz koje je moguće ići samo nazad po površini konusa. Ovaj singularitet se pojavljuje u velikom prasku.

Penrouz je 1965. godine definisao teoremu kojom je objasnio singularitet crnih rupa kojom je pokazao da svaki gravitacioni kolaps mora da dovede do formiranja singulariteta. Proširivanjem ove teoreme na ceo svemir Hoking je 1970. godine formulisao prvu u nizu teorema kojom je objasnio nastanak svemira iz singulariteta – Veliki prasak. Takođe, Hoking je pokazao i da za opisivanje singulariteta nije dovoljna samo OTR, već je zbog velike gustine neophodno uključivanje i kvantnih efekata. Ovom teoremom Hoking je takođe pokazao da je nemoguće definisati šta je bilo pre Velikog praska (a to je slikovito opisao rečima „ne može se ići na sever sa Severnog pola“).

Sledeće veliki doprinos Stivena Hokinga bilo je otkriće da „crne rupe nisu tako crne“, tj. otkriće isparavanja crnih rupa, poznatog kao Hokingovo zračanje (ili Hawking–Zel’dovich zračenje).

Prema ovoj teoriji crne rupe emituju energiju kao crno telo zbog kvantnih efekata koji se odigravaju u blizini horizonta događaja. Godine 1973. Hoking je boravio u Moskvi i tamo su mu Jakov Zeldovič (Yakov Zel’dovich) i Aleksej Starobinski (Alexei Starobinsky) pokazali da prema Hajzenbergovom principu neodređenosti neke crne rupe mogu da emituju zračenje.

Hoking je pokazao da se na horizontu događaja rotirajućih crnih rupa odigravaju procesi koji dovode do emitovanja energije i njihovog isparavanja. U ravnom prostoru fluktuacije vakuuma, kao posledica Hajzenbergovog principa neodređenosti, omogućavaju kreiranje virtuelnih parova čestice/antičestice koje se ubrzo ponovo anihiliraju. Hokingovo zračenje nastaje kad se proces kreiranja jednog ovakvog para odigra blizu granice crne rupe, a jedan član virtuelnog para biva zarobljen iza horizonta crne rupe, dok drugi ostaje kao nova čestica (ili antičestica). Jako gravitaciono polje crne rupe utiče na odigravanje ovog procesa u blizini horizonta i na taj način gubi energiju. Hoking je pokazao da u ovom procesu crne rupe isparavaju i na kraju nestaju, ako na neki drugi način ne sakupljaju novu masu. Prema ovom predviđanju što je crna rupa manja ona više zrači, pa je tako predviđeno da mikro crne rupe emituju najviše zračenja i najbrže isparavaju. U slučaju da su postojeće teorije o ekstradimenzijama tačne, ovakve mikro crne rupe mogu da nastanu u LHC-u (CERN). Međutim, ako bi nastale one ne bi, kao što su neki predviđali, progutale Zemlju, već bi usled Hokingovog zračenja nestale (isparile) emitujući veliku količinu zračenja pre nego što uspeju da „progutaju“ novu materiju.

Ajnštajn, Hoking i broj π 7
Izvor: futurism.com

Posledica Hokingovog zračenja je i poznati paradoks gubljenja informacija u crnoj rupi (no hair teorema). Prema ovom paradoksu, koji je Hoking formulisao, sve informacije o materiji koja upadne u crnu rupu nestaju, a ostaje samo masa. Energija, koja se kroz kreiranje virtuelnih parova, materijalizuje, stvara potpuno novu materiju čije osobine nisu povezane sa materijom koja je upala u crnu rupu.

Dalja Hokingova istraživanja išla su u pravcu traganja za odgovorima o nastanku velikih struktura u svemiru. Prema teoriji Velikog praska osnova velikih struktura nastala je u fazi razvoja ranog svemira koja je poznata kao inflacija. Inflacija je period u kome su se za vrlo kratko vreme (10-34 sekunde) dimenzije svemira višestruko (eksponencijalno) povećale (1026 puta).

Ubrzo nakon uspešnog objavljivanja teorije inflacije (1981) primećeno je da ta teorija, osim što rešava poznate probleme standardnog kosmološkog modela, može da objasni i nastanak fluktuacija u ranom svemiru, od kojih su kasnije nastale velike strukture. Do ovog otkrića, nezavisno jedan od drugog, došli su Hoking, Starobinski i Alan Gut (Allan Guth).

Mehanizam nastaka fluktuacija najjednostavnije se može objasniti na osnovu analogije sa Hokingovim zračenjem crnih rupa. Sličan proces odigrava se tokom inflacije – širenje svemira je toliko brzo da nastali virtuelni parovi čestica i antičestica bivaju međusobno razdvojeni u (kauzalno) nepovezane delove svemira. Kao posledica virtuelne čestice ne mogu ponovo da se anihiliraju, tj. kvantne fluktuacije prelaze u klasične osobine svemira.

Hokingove teorije otvorile su drugačiji pogled na gravitaciju, crne rupe i rani svemir. Dale su mnogo odgovora ali i postavile mnoga pitanja sadašnjim i budućim generacijama teorijskih fizičara. Nažalost, Hoking nikada nije dobio Nobelovu nagradu. Razlog za to je to što su njegove teorije još uvek daleko od naših eksperimenata, daleko u prostoru i daleko u vremenu. Međutim, istraživanja i tehnologija polako napreduju u pravcu kada će i mnoge od njegovih teorija postati dostupne eksperimentalnom testiranju.

Ajnštajn, Hoking i broj π 8

Teško je ispričati priču o Hokingovom radu a ne pomenuti njegov rad oblasti naučne komunikacije i promocije teorijske fizike i fizike i nauke uopšte. Mnogo nas je čitajući njegovu „Kratku povest vremena“ krenulo putem upoznavanja i istraživanja svemira, crnih rupa i Velikog praska. Nasuprot njegovim radovima koje teško čitaju i razumeju mnogi teorijski fizičari ovu Hokingovu knjigu, koja je 100 nedelja bila na prvom mestu bestselera prema listi Njujork Tajmsa, pročitali su i razumeli milioni ljudi. Kroz nju, kao i mnoge druge knjige i naučno-popularne tekstove koji su došli kasnije Hoking je širio znanje o verovatno najkomplikovanijim oblastima ljudskog znanja, na zanimljiv, jednostavan i razumljiv način.

Na kraju, uz sve ovo, Stiven Hoking ostavio je puno inspiracije i zadataka budućim generacijama fizičara, i još jedan razlog da 14. mart u svetu postane još poznatiji „dan nauke“.

Dan broja 3.141592653589793238…

Ako ne znate šta je broj Pi, ili \pi kako se najčešće piše, danas je pravi dan da to saznate, a ako već znate onda je danas najbolji dan da zapamtite još nekoliko decimala ovog broja!

Broj \pi je jedan od najpoznatijih brojeva u matematici i predstavlja odnos obima kruga i prečnika. Verovatno se sećate poznatih formula iz osnovne i srednje škole 2 r \pi, r^2 \pi ili \frac{4}{3} r^3 \pi? U ovim formulama za obim i površinu kruga i zapreminu lopte, osim poluprečnika pojavljuje se jedino još simbol \pi. Mnogo je primera iz matematike (i fizike) u kojima se ovaj simbol – broj pojavljuje. Ali, nije samo često pojavljivanje broja \pi razlog za njegovu popularnost.

pi-day004

Broj \pi nije baš nalik ostalim (racionalnim) brojevima. Još je Arhimed zaključio da je vrednost broja Pi približno \frac{22}{7}, ali ubrzo se pokazalo da ova vrednost nije potpuno tačna. Tačna vrednost broja Pi iznosi:

\pi=3.14159265358979323846264338327950288419716939937510...

… i tako dalje. Nema kraja, i nema ponavljanja decimala! Upravo to neponavljanje decimala ovaj broj ubraja u grupu iracionalnih brojeva. Neki drugi, manje poznati, iracionalni brojevi su  e ili \sqrt{2}. Koliko god se trudili nikad nećemo moći da izračunamo sve decimale broja Pi (\pi), ili bilo kog drugog iracionalnog broja, niti da nađemo njihovo periodično ponavljanje.

Ova osobina čini broj \pi toliko popularnim 🙂

Ovo vam je verovatno bilo poznato, ali pitate se možda zašto je baš današnji dan bitan za broj \pi? Razlog za to je činjenica da u Velikoj Britaniji ne samo što voze levom stranom ulice, već i mnoge druge stvari rade naopako drugačije od ostalih. Tako se u engleskom jeziku datum najčešće piše u izmenjenom redosledu. Mi bi današnji dan zapisali kao 14.3.2019, ali u engleskom jeziku (a verovatno i na vašem računaru) današnji datum zapisuje se kao 3/14/19!

Ajnštajn, Hoking i broj π 9

Pogledajte gore broj \pi, prve dve decimale su tu svakog 14. marta. Ovo je bio razlog da fizičar Larry Shaw ovaj dan počne da slavi kao Dan broja \pi. Prvi put je to uradio 1988. godine u San Francisco Exploratorium. Odlučio je da ovaj dan proslavi na originalan (i zanimljiv) način marširajući u krug i jedući pite (na engleskom se broj \pi čita /paɪ/, tj. isto kao pita pie). Godine 2009. na 111. zasedanju Kongresa SAD, rezolucijom 224, Dan broja \pi postao je zvaničan! Razlog za donošenje ove rezolucije bila je ideja da se ovaj dan posveti popularizaciji matematike kroz upoznavanje ovog zanimljivog broja.

Dan broja \pi obeležavamo svake godine, ali pre pet godina današnji nije bio isti kao ostali, već je bio vrlo poseban i jedinstven. Tada, 14. marta 2015. godine u 9 sati 26 minuta i 53 sekundi datum i vreme su ispisali prvih deset cifara ovog broja 3.141592653!

Originalni tekstovi: A. Ajnštajn (2019), S. Hoking (2018) i Broj π (2019).

2 Comments
  1. avatar 14.03.2020.
  2. avatar 14.03.2020.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.