CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Betelgeuse

Betelgez je vrlo sjajna zvezda koja sija žuto-narandžastim sjajem na desnom ramenu Oriona. Ime ove zvezde je arapskog porekla i znači “ruka džina”. Ova zvezda je, kao i mnoge druge zvezde iz sazvežđa Orinon, verovatno nastala pre nekoliko miliona godina iz molekularnog oblaka gasa koji je još uvek vidljiv u Orionu, ali je njen evolutivni razvoj tekao dosta brzo zbog velike mase.

John Herschel je 1836 godine da ova zvezda ne sija uvek istim sjajem, već da se njen sjaj menja sa izvesnom pravilnošću. Astronomi danas znaju da je ova promena sjaja posledica promene dimenzija zvezdine atmosfere. Betelgez je jedina promenljiva zvezda prve zvezdane veličine, osim toga ovo je jedanaesta zvezda po sjaju na nebu. Po karakteristikama promene sjaja Betelgez spada u delimično pravilno promenljive, pulsirajuće zvezde. Njen period iznosi oko 5,7 godina. Maksimumi sjaja zabeleženi su 1933 i 1942 godine, tada je sjaj ve zvezde bio 0,2 magnitude. U doba minimuma sjaj zvezde opadne ispod 1,2 magnitude, a najmanji je zabeležen 1927 i 1941 godine. Tokom jednog perioda sjaj zvezde se promeni oko dva puta. 

pic29691.jpg

Betelgez je crveni superdžin spektralnog klase M1-2. ESA je masu zvezde procenila na između 12 i 17 masa Sunca. Dimenzije ove zvezde su ogromne, njen prečnik je najverovatnije više od 650 puta veći od prečnika Sunca. HIPPARCOS, astrometriski satelit Evropske svemirske agencije, izmerio je da je ova zvezda od nas udaljena 430 svetlosnih godina. Takođe je određena i apsolutna magnituda ove zvezde, ona iznosi -5,1, a njen sjaj u vidljivom delu spektra je oko 9400 puta veći od sjaja naše zvezde. Temperatura na površini Betelgez iznosi 3100 K. Zbog ove površinske temperature zvezda najviše zrači u infracrvenom delu spektra, samo 13% ukupnog zračenja zvezde emituje se kao vidljiva svetlost.

Nekoliko različitih merenja prečnika ove zvezde pokazala su da su njene dimenzije ogromne. Posmatrana u crvenoj svetlosti (na 720 nm) Betelgez ima lučni prečnik od 0,054 lučnih sekundi. Posmatrana na ovoj talasnoj dužini prečnik zvezde iznosi 7,2 AU (kada bi se nalazila na mestu Sunca, površina bi dosezala do asteroidnog pojasa). Merenja koja su vršena u ultraljubičastoj oblasti pokazala su da je gledano u ovom delu spektra prečnik zvezde 16 AU. U radio oblasti elektromagnetnih talasa izmerene su i dimenzije radiofotosfere koja okružuje crvene džinove i superžinove [1]. U radio oblasti prečnik zvezde je toliko veliki da njene prevazilazi orbitu Saturna. Ali, to nije sve. Snimci napravljeni u dalekoj UV oblasti pokazuju hromosferu zvezde prečnika od oko 35 AU, tj. Negde između orbite Neptuna i Plutona [2, 3]

Betelgez je okružena omotačem gasa i prašine koji je “oduvao” jak zvezdani vetar. Jedan prsten prašine nalazi se na rastojanju tri puta većem od prečnika, a drugi, veći, pronađen je na rastojanju od 650 AU. Na rastojanjima 12000 AU i na 36000 AU pronađeno je još gasa i prašine. Još jedan veliki, asimetrični pojas prašine nalazi se na 3,3 svetlosne godine od zvezde.

Bez obzira što je prečnik Betelgez ogroman, astronomi veruju da njena masa ne prelazi 20 masa Sunca, a njena prosečna gustina je približna gustini vazduha. Masivne zvezde žive kratko jer svoje zalihe goriva brzo troše. Bez obzira što je Betelgez star samo oko 8,5 miliona godina sav vodonik iz jezgra je već potrošen, a gravitacija je dovoljno sabila jezgro. U jezgru ove zvezde su verovatno već stvoreni uslovi za fuziju helijuma u ugljenik i kiseonik. Dalja sudbina zvezde sada zavisi od toga koliko tačno iznosi njena masa. Prema nekim procenama masa Betelgez se procenjuje na 15 – 17 masa Sunca. U ovom slučaju zvezda će imati dovoljno snage i u njoj će se odigrati procesi fuzije sve do gvožđa a zatim će doći do kolapsa i Betelgez će eksplodirati kao supernova [4]. Ali postoje i druga mogućnost. Mnoge druge procene pokazuju da je masa ove zvezde između 12 i 14 masa Sunca. U ovom slučaju neće doći do eksplozije supernove već će Betelgez život završiti na ne tako čest način, od ove zvezde će nastati jedna vrlo retka grupa belih patuljaka izgrađena od neona i kiseonika (obični beli patuljci se sastoje od ugljenika i kiseonika).

Betelgeuse 1Betelgez je nepravilno pulsirajuća promenljiva zvezda čiji se sjaj menja od 0,2 do 1,2 magnitude a prečnik od 550 do 920 prečnika Sunca. Astronomi veruju da promena sjaja nastaje zbog toga što se spoljni slojevi zvezde polako, godina, udaljavaju od njenog jezgra a zatim se zvezda opet sažima. Na ovaj način menja se površina zvezde, temperatura opada i raste, a zvezda postaje sjajnija ili tamni. Crveni džinovi pulsiraju na ovaj način zbog nestabilne atmosfere. Kada je zvezda najmanja atmosfera gusta i aposrbuje mnogo energije, zagreva se i širi. Dok se širi ona postaje sve tanja i tada zračenje lako prolazi kroz nju i zagrevanje je mnogo manje pa se gasovi hlade a zvezda se opet smanjuje. Posmatranja iz 2000 godine pokazala su da je pulsiranje ove zvezde nesimetrično, a razlog ovakvog ponašanja je verovatno postojanje usijanih tačaka, neobično velikih konvekcionih ćelija, u zvezdinoj atmosferi.

Marta 1995. godine Betelgez je bila meta Hablovog teleskopa. Tada je snimljena prva direktna fotografije jedne zvezde. Na ovoj fotografiji vidi se i jedana ogromna vrela tačka, više od deset puta većeg prečnika od prečnika Zemlje. Temperatura ove oblasti bila je oko 2000 K veća od temperature okoline. Ovaj fenomen je suprotan onome na šta su astronomi navikli da vide na zvezdama – veliki broj pega koje su nešto hladnije od okoline.

Po svemu sudeći, ovoj zvezdi nije preostalo još mnogo života, na koji način će ona okončati svoj život to još uvek ne znamo.

[1] http://www.ras.ucalgary.ca/SKA/science/node14.html
[2] Timothy et al, 2002 http://www.aas.org/publications/baas/v33n4/aas199/169.htm
[3] Uitenbroek et al, 1998 http://www.journals.uchicago.edu/AJ/journal/issues/v116n5/980184/980184.html
[4] James Kaler, 2001 http://www.astro.uiuc.edu/~kaler/

Series NavigationAntaresKapela

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: