kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Konacna sudbina

Sagorelo jezgro zvezde male mase se hladi i skuplja i na kraju od njega nastaje beli patuljak dok se gasovi njegove planetarne magline rasipaju i nestaju iz vida. Na sličan način od sagorelog jezgra zvezde velike mase, bogatog neutronima, postaje mrtva zvezda, od koje se, nakon eksplozije supernove, udaljava maglina, tzv. Ostatak supernove, koja može biti vidljiva stotinama i hiljadama godina nakon eksplozije.

Od ovog preostalog jezgra ne može postati beli patuljak. Njegova masa je prevelika pa pritisak degenerisanih elektrona nije dovoljno snažan da spreči dalje sažimanje. Pritisak degenerisanih elektrona posledica je Paulijevog principa isključenja, po kome dva elektrona ne mogu zauzimati isto mesto u isto vreme. Slično elektronima i neutroni se pokoravaju Paulijevom principu isključenja. Dva identična neutrona ne mogu se primorati da zauzmu isto mesto. Kao posledica, kad materijal u sagorelom jezgru masivne zvezde, bogat neutronima, kolapsira na malu veličinu, stvara se pritisak degenerisanih neutrona. Pritisak se tada snažno odupire svakom daljem sabijanju. Mrtvo telo zvezde postaje neutronska zvezda.

Neutronska zvezda je po mnogo čemu uvećana verzija belog patuljka. Beli patuljak je mali i gust, neutronska zvezda manja i još gušća. Beli patuljci brzo rotiraju i često imaju jaka magnetna polja, a neutronske zvezde rotiraju još brže i imaju još jača magnetna polja.

Neutronska zvezda & Menhetn

Dimenzije belog patuljka su oko 10.000 km u prečniku, tj. kao Zemlja, dok tipična neutronska zvezda ima prečnik od samo 30 km. Pritisak u neutronskoj zvezdi je ogroman. U njoj je zarobljeno tako mnogo materije u tako maloj zapremini da bi samo jedna kašičica materijala neutronske zvezde imala masu od 40 milijardi tona.

Do sada otkriveno je mnogo neutronskih zvezda, mada ni približno onoliko mnogo koliko ima belih patuljaka. Do ovih otkrića nije se došlo pomoću optičkih teleskopa jer čak ni pomoću najjačih teleskopa koje je čovek napravio nije moguće videti telo veličine 30 km na tako velikom rastojanju. Umesto gledanjem astronomi neutronske zvezde otkrivaju ‘slučanjem’, odnosno detekcijom pulseva radio-talasa i X-zračenja. To pulsirajuće zračenje stvara se kao direktna poledica brze rotacije neutronske zvezde i njenog snažnog magnetnog polja.

Skoro svaka zvezda koju vidimo rotira, ali njihove brzine rotacije su prilično male (npr Sunce izvrši jednu rotaciju za oko četiri nedelje). Ali kada neka od tih zvezda kolapsira na male dimenzije brzina rotacije će se znatno povećati, kao posledica zakona održanja momenta impulsa. Iz tih razloga tipična neutronska zvezda može da izvrši jedan obrtaj u sekundi, ili još više.

Sve zvezde poseduju i magnetno polje. Jačina tih magnetnih polja je prilično mala, ali kada se zvezda koja ima slabo magnetno polje smanji na male dimenzije jačina polja se dramatično poveća. Nastanak ovako jakog polja je to što se na početku ono protezalo prekom cele, ogromne, površine zvezde a nakon sabijanja zvezde površina se drastično smanjila sa time polje pojačalo. Jačina magnetnog polja tipične neutronske zvezde može biti hiljadu milijardi puta jače nego polje Sunca.

Pulsari - intenzitet zracenja

U 1967. godini astronomi su počeli da detektuju pulseve radio-talasa sa raznih mesta na nebu. U početku su ti signali bili misteriozni. Neki astronomi su čak smatrali da bi to mogli biti signali navigacionih uređaja koje je postavila neka druga, daleko naprednija rasa. Nije mnogo iznenađujuće to što je jedan od prvih izora radio pulseva dobio naziv LGM 1 (Little Green Man). Danas je poznato da su ti izvori radio talasa, tzv. pulsari, u stvari neutronske zvezde koje rotiraju a imaju snažna magnetna polja. Kad se elektroni na površini neutronske zvezde nađu u jakom magnetnom polju na severnom i južnom polu zvezde oni bivaju naglo ubrzani i zbog toga emituju radio-talase. Ti snopovi prolaze preko neba kao što zvezda rotira. Ako se Zemlja nađe na putu jednog takvog snopa, onda je moguće detektovati jedan puls takvog zračenja za svaki obrtaj neutronske zvezde. Pulsar, u stvari, pomalo podseća na starinski svetionik.

Pulsar

Astronomi veruju da nedavno nastale neutronske zvezde rotiraju izrazito velikom brzinom tako da od njih potiču najbrži pulsari. Kako je pulsar sve stariji i stariji on postepeno usporava tako da razmak između radio-pulseva postaje sve veći i veći. Četiri sekunde protiču između pulseva najsporijeg pulsara čiji pogon obezbeđuje najstarija poznata neutronska zvezda.

Postoji još jedna značajna paralela između belih patuljaka i neutronskih zvezda. Isto kao što pritisak degenerisanih elektrona nije beskonačno snažan i ne može da se odupre gravitaciji zvezde sa većom masom od Čandrasekarove granice, tako i pritisak degenerisanih neutrona nije beskonačno snažan. On ne može da nosi više od 2,5 solarne mase sagorelog zvezdanog materijala. Zbog toga sve neutronske zvezde moraju da imaju masu manju od 2,5 solarne mase.
Ima međutim mnogo zvezda sa ogromnim masama, 40 ili 50 puta većim od mase Sunca. Prilikom eksplozije supernove te zvezde odbacuju ogroman deo svoje mase, ali često se dešava da je masa preostalog jezgra mnogo veća od 2,5 masa Sunca. Ta masa je daleko veća nego što može da podnese pritisak degenerisanih elektrona i ona sigurno ne može postati beli patuljak, ali to je takođe mnogo mase da bi joj se odupreo pritisak degenerisanih neutrona, pa ova zvezda ne može postati ni neutronska zvezda. Šta će se desiti sa takvom zvezdom?

Jedno od najznačajnijih teorijskih otkrića XX veka jeste da je masivna umiruća zvezda, sa više od 2,5 solarne mase, osuđena na katastrofalan gravitacioni kolaps. Nema takvih sila u prirodi koje mogu da podnesu viče od 2,5 solarne mase sagorelog zvezdanog materijala. Masivna umiruća zvezda se jednostavno skuplja pod neumoljivim, nepraštajućim dejstvom gravitacije. Ogromna težina sagorelog zvezdanog materijala sa svih strana vrši pritisak prema centru i primorava zvezdu da se sve više i više smanjuje. I na kraju, cela zvezda biva smrvljena u jednu tačku i prestaje da postoji. Tokom ove implozije, gravitacija oko zvezde koja kolapsira postaje tako jaka da se struktura prostora i vremena sklapa i zvezda doslovno iščezava iz vasione. Ono što ostaje naziva se crna rupa.

Series NavigationNove i supernoveSupernove u nasem susedstvu

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: