kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Algol

ß Per, HD 19356, SAO 38592

Verovatno najpoznatija promenljiva zvezda je Algol. Ova zvezda se nalazi u sazvežđu Perseja (β Persei) i najčešće je vidimo kao zvezdu druge magnitude.

Ime Algol potiče od arapske reči koja u prevodu znači “glava demona”. Bez obzira na to što nisu pronađeni zapisi iz antičkog i srednjevekovnog perioda koji bi ukazivali na promenljivost sjaja ove zvezde njena karakterizacija od najranijih dana navodi na zaključak da je njena promena sjaja bila zabeležena. Širom drevnog Mediterana Algol je povezivan sa različitim užasnim čudovištima.

U mitovima narodna drevnog Izraela Algol je bio Lilit. Prema verovanju Jevreja Lilit je bila žena demon, neprijatelj novorođene dece. Njeno ime i osobine potiču od mesopotamskog demona lilû (ženski rod: lilitu). Prema verovanju Jevreja Lilit je bila prva Adamova žena, ali čim je Bog stvorio, posle Adama, njih dvoje su počeli da se svađaju i ona je pobegla. Adam je tražio da Bog pošalje anđele da nađu Lilit i da je vrate. Tri anđela su rekla Lilit da se vrati Adamu ili će, ako to ne uradi, jedno od njene demonske dece umirati svakog dana. Lilit je odbila i zapretila da će napadati mušku decu do osam i žensku do 20 dana nakon rođenja.

U legendama iz Grčke i Rimske mitologije zvezda Algol viđena je kao glava Meduze, najpoznatije od tri gnusnih sestara poznatih kao Gorgoni, koje su bogovi kaznili zbog njihove prekomerne sujete. Meduza je bila jedini smrtni Gorgon i predstavljana je kao žena koja je umesto kose imala zmijske glave. Ona je imala moć da svakog ko je pogleda, svojom “lepotom” pretvori u kamen; ovo nije smetalo Perseju da je ubije tako što joj je odsekao glavu.

U drugim izvorima Algol se predstavlja kao Vražja (Đavolja) zvezda, oko Meduze ili Zao duh.

Spektralna analiza ove zvezde pokazuje da se ona sastoji od tri zvezde, koje se nalaze na ugaonom rastojanju manjem od 0,1 lučne sekunde. Prividna magnituda zvezde Algol kreće se od 2,1 do 3,4, sa periodom od 2 dana 20 sati i 49 minuta. Oscilovanje sjaja posledica je pomračenja glavne zvezde većim i hladnijim pratiocem. Prvi zapisi o promeni sjaja ove zvezde potiču iz 1670 godine a ostavio ih je Italijan Geminiano Montanari, a engleski astronom John Goodricke prvi je, 1782. godine, objasnio promenu sjaja ove zvezde.

Osnovna zvezda, označena kao Algol A, je plavo-bela zvezda tipa B8. Ova zvezda se nalazi u stabilnoj fazi svog evolutivnog razvoja i sija oko 150 puta jače nego Sunce. Druga zvezda, Algol B, koja pomračuje osnovnu zvezdu, pripada spektralnoj klasi G8. Ovo je belo-žuti superdžin koji je približno šest puta sjajniji od Sunca.

Temperatura na površini Algola A iznosi 10.100 K a njegov prečnik je tri puta veći od prečnika naše zvezde. Algol B je malo veći, ali temperatura na njegovoj površini je niža i iznosi 4.900 K. Mase Algola A i B procenjene su na 3,7 odnosno 0,8 masa Sunca.

Treća komponenta ovog trojnog sistema, Algol C, je plavo-bela stabilna zvezda 1,8 puta masivnija i deset puta sjajnija od Sunca.

Komponente A i B nalaze se na rastojanju samo za 40% većem od njihovih prečnika (tj. oko 10 miliona kilometara). Kao posledica ovako malog rastojanja i snažnog međusobnog gravitacionog uticaja ove dve zvezde “potok” gasa stalno struji sa iz atmosfere superdžina ka Algolu A.

Series NavigationAntares

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: