kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Formiranje zvezda

Maglina M16 - zvezdano "porodilište"

Maglina M16 - zvezdano "porodilište"

Zvezde nastaju gravitacionim sažimanjem oblaka međuzvezdane materije koji su masivni, hladni i male gustine. Pretežno su sačinjeni od vodonika, nešto helijma i čestica prašine. Da bi gravitaciono sažimanje otpočelo potreban je neki okidač. S obzirom na to da oblike podupire sopstveni pritisak i pritisak unutrašnjeg magnetnog polja taj okidač može biti gravitaciono povlačenje izazvano zvezdom u bliskom prolazu, udarni talas nastao eksplozijom supernove ili sudar dvaju ili više galaksije.

U početku sažimanje se odvija bez trenja i energija oslobođena sažimanjem se odmah izrači pa nema zagrevanja.

Daljim sažimanjem raste gustina oblaka pa se jedan deo oslobođene gravitacione potencijalne energije troši i na zagravenje. Kako je masa ovog oblika veoma velika usled gravitacione nestabilnosti dolazi do fragmentacije tj. raspada na manje delove koji formiraju grupe zvezda. To su buduće asocijacije i otvorena zvezdana jata. U tako stvorenim grupama koncentracija fragmenata je mala a povezanost labava pa se one brzo rasturaju. Efikasnost formiranja zvezda u ovim grupa iznosi oko 25% što znači da će se samo od 25% materije prvobitnog oblaka formirati zvezda. Te zvezde se tokom evolucije zagrevaju i oduvavaju preostalu materiju koja ih okružuje. Tako se ukupna masa mladih jata znatno smanju kao i njihova gravitacija, koja je držala zvezde na okupu. Ovo je razlog raspada najvećeg broja mladih zvezdanih jata na usamljene, dvoje I višestruke zvezde. Samo mali broj otvorenih jata ima duži život.

Zbijena zvezdana jata nastaju kada u velikom delu nekog ogromnog molekulskog oblaka otprilike istovremeno započne gravitacioni kolaps u gusto pakovanim fragmentima. Od tih fragmenata nastaju zvezde koje mogu obrazovati stabilno zbijeno zvezdano jato. Zbog toga su zvezde u jatu iste starosti.

Faza protozvezde

Kada čestice u oblaku počnu da kontrahuju nastaje objekat koji se naziva protozvezda. Prva etapa stvaranja zvezde je stvaranje gustog jezgra unutar samog molekularnog oblaka. Takvo jezgro počinje da privlači sve više materije zbog gravitacione sile kojom on deluje na okolne čestice u oblaku. U početku kada je sredina relativno retka i hladna, ono je prozračno i zračenje ga napušta bez interakcije. Ali, veoma brzo molekuli gasa i prašina apsorbuju jedan deo tog zračenja, sredina postaje neprozračna, zagreva se i unutrašnji pritisak se povećava. To usporava proces rasparčavanja, čime ono postaje prosto gravitaciono sabijanje: prelazi iz brze dinamičke faze (koja se i dalje odvija u spoljnim oblastima) u sporiju fazu u najgušćim centralnim oblastima. Početno jezgro se, u izvesnom smislu, raslojilo u tri koncentrična dela: unutrašnji gusti deo u sporoj kontrackiji koji postepeno dobija masu, sve veći i ređi srednji deo iz kojeg se masa pripaja centralnom delu i spoljni omotač koji još nije imao vremena da se rasparča. Sve to zajedno čini protozvezdu.

Da bi mogla da se sabije do kraja, buduća zvezda mora da izgubi veliki deo svog momenta impulsa, inače bi centrifugalna sila zaustavila njeno sabijanje. Priroda uspeva da joj obezbedi taj uslov po cenu velikog gubitka mase, koji su reda 10-5 do 10-7 masa Sunca godišnje. Protozvezda je u ovom stadijumu okružena gasom i prašinom koji zaustavlja vidljivu svetlost, ali propušta infracrvene zrake, pa se protozvezda može identifikovati i posmatrati jedino u tom delu spektra. Oslobođene tih diskova, te zvezda nastavljaju da evoluiraju, ali mnogo mirnije. Njihova magnetna aktivnost i emisija X zraka opadaju. One se i dalje sporo sabijaju i pri tom se zagrevaju. Nuklearne reakcije deuterijuma, jednog od najnepostojanijih jezgara u prirodi, počinju kada temperatura pređe 106 K , ali bez znatnog oslobađanja energije. Kao i u slučaju drugih tipova evolucije zvezda, masivnije zvezde brže evoluiraju.

Series NavigationH – R DijagramZvezda na glavnom nizu

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: