CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Радиоактивност

Радиоактивност 1Иако у току досадашњег школовања нисмо обрађивали лекције које се односе на радиоактивност, ја сам се ипак опредијелила за њу као тему свог матурског рада.

Главни разлог избора ове теме је моја радозналост и многа неодговорена питања о догађају у Чернобилу 1986. године. Због чега је тог несрећног дана толико људи изгубило живот? Како је могуће да цијели свијет осјети посљедице ове експлозије која се десила у самом Чернобилу? Зашто те смртоносне зраке не можемо ни видјети ни осјетити него само, нажалост, бити суочени са њеним посљедицама? Моја жеља да сазнам одговоре на ова питања подстакла ме да се конкретније позабавим овом темом.

Почетак мог истраживања представља сам атом јер је он темељ радиоактивности. Они представљају један чудан свијет, веома различит од овог који свакодневно посматрамо, а његово упознавање је јако отежано тиме што су атоми толико мали да их не можемо видјети голим оком. Ове особине су већ довољне да изазову радозналост човјека и да га потакну на изучавање тог толико чудног свијета. Многи физичари,хемичари,филозофи и остали радознали људи су проучавали атом а значајна група истраживача се бавила појавом природне радиоактивности коју коју је открио Анри Бекерел а кључну улогу имају и Радерфорд, Пијер и Марија Кири.

У току израде матурског рада наилазила сам на потешкоће у проналажењу многобројне одговарајуће литературе, која ми је неопходна за обраду ове теме. Упркос томе, успјела сам бар дјелимично да разјасним појаву радиоактивности и да себи смањим број неодговорених питања.

Како је Анри Бекерел открио радиоактивне зраке?

Појава да Х-зраци изазивају флуоресценцију навела је (1896. године) физичара Анри Бекерела на идеју да испита да ли материје које јако фосфоресцирају и флуоресцирају, саме по себи емитују Х-зраке. Ову зависност Бекерел је хтио да испита на урановим рудама, за које је тврдио да стално у мраку флуоресцирају. Са испитивањима почео је једног облачног дана. Овај француски научник је био мрзовољан јер није могао да обави жељени експеримент. Наредних дана било је сунца у изобиљу и он је обавио читаву серију експеримената. Из лабораторије свога оца узео је судић са једном супстанцом која јако флуоресцира када се изложи сунчевој свјетлости. Он би једну фотографску плочу добро умотао у црну непровидну хартију спречавајући да сунчеви зраци непосредно допру до ње па је овако излагао дејству сунчеве свјетлости. Хартија је добро штитила фотографску плочу и послије развијања никакви црни трагови на њој се нису могли констатовати. Међутим када је у току излагања плоче на њој стајала бочица са урановом соли, фотографска плоча је показивала зацрњење тачно на оном мјесту гдје се бочица налазила. Тиме је закључио да уранова со флуоресцира под дејством свјетлости. Већ се унапријед веселио при помисли како ће наредној сједници Академије наука моћи саопштити резултате о чудноватим продорним зрацима. Био је и мрзовољан јер је хтио да експеримент провјери посљедњи пут, а сунца као за пакост није било. Не само тога дана, него ни следећих дана сунце се није појављивало. Кишни облаци су прекривали небо и фотографска плоча је, добро умотана у црну хартију, лежала у фиоци писаћег стола. На њој је спокојно почивала бочица са урановом соли. Након неколико дана сунце се појавило, Бекерел је отишао у лабораторију, извадио плочу из мрачног писаћег стола и изненадио се: на развијеној плочи спазио је мрљу, црњу и већу него икад раније. Паде му одједанпут на памет да уранова со шаље ове продорне зраке и онда када нема флуоресценције и када није изложена сунчевој свјетлости. Да би се увјерио у ново откриће поновио је још једанпут исти поступак. Поново је запазио црне мрље тачно на мјестима на којима су стајале бочице, а зацрњење је било сразмјерно количини уранове соли.

Закључак је био јасан: у природи постоје супстанце које одашиљу из себе продорне зраке. Тако су били откривени први радиоактивни (бекерелови) зраци а за ово откриће Бекерел је добио Нобелову награду.

биће настављено…

[wptranslit]

Series NavigationОткриће радиоактивних елемената
One Response
  1. avatar 06.08.2010.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: