CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Радиоактивна супстанција

Једне од величина која карактерише радиоактивност радиоактивног узорка јесте његова активност. Број већ распаднутих језгара у узорку радиоактивне супстанције у току јединичног времена (1s ) назива се активност.

Наиме,активност је брзина распадања језгара родитеља у радиоактивном узорку.

Из релације (8) види се да је она:

A = - \frac {dN} {dt} = \lambda t (12)

одакле се може извести закључак да је активност А својство посматраног радиоактивног узорка.

Јединица радиоактивности је бекерел (Bq). Наиме,

[A] = \frac {[N]} {[t]} = Bq t

Јединичну активност има онај радиоактивни узорак у коме се деси распад једног језгра сваког временског интервала од једне секунде.

Очигледно је да активност радиоактивног узорка зависи од врста радиоактивне супстанције и количине радиоактивне супстанције од које је начињен узорак (од броја атома у њему).

Природни и вјештачки радиоактивни извори

Физичар Радерфорд је 1903. године заједно са хемичарем Содијем доказао да радиоактивност зрачи распадање атома и да су зраци,које је Бекерел открио,атомско иверје које лети на све стране. Доказало се да процес распадања радиоактивних атома тече различитом брзином,тако да се уран распада врло споро( 4,5 милијарди година),а радијум релативно брже (1590 година).

Ускоро је доказано да је радиоактивни распад атома, односно атомских језгара,пропраћен ослобађањем великих количина енергије.

Радиоактивни изотопи се у природи појављују у ограниченом броју и количини. Запажено је да су природно радиоактивни елементи са атомским бројем преко 80, дакле, елементи који се налазе на крају Мендељевог периодног система елемената, као и да су већином међусобно генетички груписани у низове или радиоактивне породице. Радиоактивним распадом извјесног члана низа настају нова радиоактивна језгра, из њих опет нова итд. Све док се послије неколико ступања низ не заврши стварање атома са стабилном језгром.

Природни радиоактивни изотопи углавном припадају трима породицама и то : уран – радијумовој, која броји 15 чланова а родитељ јој је уран ( послије већег броја алфа и бета распада низ се завршава ради радијумом G-који представља стабилни изотоп олова масе 206), торијумовој, која се послије извјесног броја ступњева завршава торијумом D-ThD-стабилним изотопом олова масе 208 и актинијумовој, која се завршава стабилним изотопомолова масе 207.

Четврта радиоактивна породица коју теорија предвиђа, назива се по члану најдужим временом полураспада нептунијуновон. Чланови овог низа имају вријеме полураспада кратка у односу на геолошко вријеме, тако да се у природи не могу наћи. Нептинијумов радиоактивни низ се завршава стабилним изотопом бизмута масе 209, а његови чланови се производе вјештачким путем тј. нуклеарним реакцијама.

Поред природних радиоактивних изотопа груписаних у радиоактивне породице постоје и многи други који због дугог времена полураспада и тешкоћа око њихове идентификације и мјерења слабијих активности немају већи практички значај.

Већ почетком ХХ вијека су научници покушали силом да разбију атомско језгро и да вјештачким путем изазову радиоактивно зрачење. Аналогно хемијским операцијама назване су операције у вези са вјештачким разбијањем атомских језгара нуклеарним реакцијама.

Године 1919 пошло је за руком Радерфорду да бомбардовањем азота алфа-честицама природног радиоактивног изотопа радијума C`–RaC`–постигне разбијање атомских језгара азота и изведе прву нуклеарну реакцију. При овој реакцији је језгро атома азота примило језгро хелијумовог атома-алфа-честицу-па је, избацивши протон, прешло у стабилно језгро кисеоника.

Године 1934. су француски научници Жолио-Кири бомбардовањем алуминијума алфа-честицама природног радиоактивног елемента полонијума, успјели да добију радиоактивни изотоп фосфор30,чиме је откривена вјештачка радиоактивност.

Послије ових значајних открића ,природни радиоактивни изотопи су изгубили свој првобитни значај,а у читавом свијету се почело радити на вјештачком разбијању атомских језгара и производњи вјештачких радиоактивних изотопа.

биће настављено…

[wptranslit]

Series NavigationЗакон радиоактивног зрачењаМетоде детекције радиоактивног зрачења
One Response
  1. avatar 08.07.2011.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: