CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Алфа- и Бета-зраке

Продорност алфа, бета и гама зрака

Продорност алфа, бета и гама зрака

Алфа-зраке

За алфа-зраке утврђено је да су слични каналским зрацима, дакле, корпускуларне су природе. Пошто се из позитивно наелектрисаних честица разумљиво је да скрећу у електричном и магнетном пољу по истим законима као и каналски зраци. Ово је Радерфорд закључио на основу тога што је примјеном Томсонове методе могао да одреди њихово специфично наелектрисање \frac {q_\alpha} {m_\alpha}, гдје је q_\alpha наелектрисање \alpha-честице, а m_\alpha маса, и износи 4,822\cdot 10^4 C/g, а m_\alpha = 6,636 \cdot 10^{-34}g односно m_\alpha = 4mH.

То су честице које се крећу кроз ваздух брзином 20.000km у секунди, и изазивају снажну јонизацију гаса. У магнетном пољу, алфа честице незнатно скрећу у лијево (као позитивно наелектрисане релативно тешке честице).

Према томе маса \alpha-честице је једнака четворострукој маси атома водоника што одговара маси једног атома хелијума. Идентичност \alpha-честице са хелијумом експериментално су доказали Радерфорд и Ројдс 1909. године. То су честице које се састоје из два протона и два неутрона, што значи да им је наелектрисање +2e, а маса им је четири пута већа од масе протона односно неутрона. Излетањем из супстанције алфа-честице јонизују ваздух и тиме се успоравају. Оне имају релативно малу продорну моћ, па их може зауставити лист хартије или алуминијска фолија дебљине 0,006 mm.

Услијед велике масе и релативно мале брзине алфа-честице на свом путу кроз ваздух образује велики број јонских парова уз утрошак одређене енергије. Пут на коме оне врше јонизацију назива се домет алфа-честица. На крају домета (који износи 3-4 cm) aлфа-честице прелазе у неутралне атоме хелијума. Домет алфа-честица зависи и од врсте радиоактивне супстанције каја их емитује. Ове честице дјелују на фотографску плочу (на којој остављају кратке и широке трагове) и изазивају флуоресценцију на неким супстанцијама.

Бета-зраке

Маса бета-честица једнака је маси електрона. Наелектрисање бета-честица по величини и знаку такође се поклапа са наелектрисањем електрона. Према томе бета-честице нису ништа друго него брзи електрони, које емитује атом радиоактивног елемента.

Брзина бета-честица врло је велика и достиже у неким случајевима 99% брзине свјетлости.

Енергија бета-честица износи до неколико МеV. Све бета-честице које емитује један радиоактивни елеменат немају исту енергију, већ се она креће од нуле до неке мах вриједности. Највећи број ових честица има неку средњу енергију.

Паули (1932) је претпоставио да се приликом бета распада емитује још једна честица, коју је он назвао неутрино. И заиста, показало се да је Паули био у праву, јер је ову честицу експериментално открила (1956) група америчких физичара. Збир енергије неутрина и одговарајуће бета честице једнак је максималној енергији бета честице.

Касније проучавања вјештачке радиоактивности показала су да постоји још једна врста бета честице. Ове честице имају исту масу као електрони, али су позитивно наелектрисане елементарном количином наелектрисања. Ове честице се називају позитрони.

Сва испитивања су показала да се бета-зраци понашају слично катодним зрацима. То је указивало да је и њихова природа иста. Да би доказао сличност између бета и катодних зрака Бекерел је мјерио скретање зрака у електричном и магнетном пољу и на основу тога одредио њихову брзину и наелектрисање.

Бета-зраци могу проћи кроз лист хартије дебљине 1мм док их зауставља алуминијска плочица дебљине 5мм. Домет бета-честице у ваздуху је око 100 пута већи него алфа-честице. Интересантно је да су бета-честице слабији јонизатори гасова.

Њихов траг на фотографској плочи је знатно тањи и дужи да се по томе лако идентификују.

С обзиром на велике брзине којима се крећу, њихова маса је знатно већа него маса електрона у мировању, и израчунава се помоћу Ајнштајнове релације:

m = \frac {m_0} {\sqrt {1 - \frac {v^2} {c^2}}} (1)

где је m – маса бета-честице у кретању, m_0 – маса бета-честице у мировању, v – брзина бета-честице и c – брзина свјетлости.

Енергије бета-честица су врло различите и зависе од врсте радиоактивне супстанце која их емитује. Због мање масе, они у електричном и магнетном пољу више скрећу од алфа-честица. Бета-честице скрећу на супротну страну од алфа-честица.

биће настављено…

[wptranslit]

Series NavigationОткриће радиоактивних елеменатаМјерење масе алфа и бета-честицаЗаштита од радиоактивног зрачења

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: