CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Алфа- и Бета-зраке

Продорност алфа, бета и гама зрака

Продорност алфа, бета и гама зрака

Алфа-зраке

За алфа-зраке утврђено је да су слични каналским зрацима, дакле, корпускуларне су природе. Пошто се из позитивно наелектрисаних честица разумљиво је да скрећу у електричном и магнетном пољу по истим законима као и каналски зраци. Ово је Радерфорд закључио на основу тога што је примјеном Томсонове методе могао да одреди њихово специфично наелектрисање \frac {q_\alpha} {m_\alpha}, гдје је q_\alpha наелектрисање \alpha-честице, а m_\alpha маса, и износи 4,822\cdot 10^4 C/g, а m_\alpha = 6,636 \cdot 10^{-34}g односно m_\alpha = 4mH.

То су честице које се крећу кроз ваздух брзином 20.000km у секунди, и изазивају снажну јонизацију гаса. У магнетном пољу, алфа честице незнатно скрећу у лијево (као позитивно наелектрисане релативно тешке честице).

Према томе маса \alpha-честице је једнака четворострукој маси атома водоника што одговара маси једног атома хелијума. Идентичност \alpha-честице са хелијумом експериментално су доказали Радерфорд и Ројдс 1909. године. То су честице које се састоје из два протона и два неутрона, што значи да им је наелектрисање +2e, а маса им је четири пута већа од масе протона односно неутрона. Излетањем из супстанције алфа-честице јонизују ваздух и тиме се успоравају. Оне имају релативно малу продорну моћ, па их може зауставити лист хартије или алуминијска фолија дебљине 0,006 mm.

Услијед велике масе и релативно мале брзине алфа-честице на свом путу кроз ваздух образује велики број јонских парова уз утрошак одређене енергије. Пут на коме оне врше јонизацију назива се домет алфа-честица. На крају домета (који износи 3-4 cm) aлфа-честице прелазе у неутралне атоме хелијума. Домет алфа-честица зависи и од врсте радиоактивне супстанције каја их емитује. Ове честице дјелују на фотографску плочу (на којој остављају кратке и широке трагове) и изазивају флуоресценцију на неким супстанцијама.

Бета-зраке

Маса бета-честица једнака је маси електрона. Наелектрисање бета-честица по величини и знаку такође се поклапа са наелектрисањем електрона. Према томе бета-честице нису ништа друго него брзи електрони, које емитује атом радиоактивног елемента.

Брзина бета-честица врло је велика и достиже у неким случајевима 99% брзине свјетлости.

Енергија бета-честица износи до неколико МеV. Све бета-честице које емитује један радиоактивни елеменат немају исту енергију, већ се она креће од нуле до неке мах вриједности. Највећи број ових честица има неку средњу енергију.

Паули (1932) је претпоставио да се приликом бета распада емитује још једна честица, коју је он назвао неутрино. И заиста, показало се да је Паули био у праву, јер је ову честицу експериментално открила (1956) група америчких физичара. Збир енергије неутрина и одговарајуће бета честице једнак је максималној енергији бета честице.

Касније проучавања вјештачке радиоактивности показала су да постоји још једна врста бета честице. Ове честице имају исту масу као електрони, али су позитивно наелектрисане елементарном количином наелектрисања. Ове честице се називају позитрони.

Сва испитивања су показала да се бета-зраци понашају слично катодним зрацима. То је указивало да је и њихова природа иста. Да би доказао сличност између бета и катодних зрака Бекерел је мјерио скретање зрака у електричном и магнетном пољу и на основу тога одредио њихову брзину и наелектрисање.

Бета-зраци могу проћи кроз лист хартије дебљине 1мм док их зауставља алуминијска плочица дебљине 5мм. Домет бета-честице у ваздуху је око 100 пута већи него алфа-честице. Интересантно је да су бета-честице слабији јонизатори гасова.

Њихов траг на фотографској плочи је знатно тањи и дужи да се по томе лако идентификују.

С обзиром на велике брзине којима се крећу, њихова маса је знатно већа него маса електрона у мировању, и израчунава се помоћу Ајнштајнове релације:

m = \frac {m_0} {\sqrt {1 - \frac {v^2} {c^2}}} (1)

где је m – маса бета-честице у кретању, m_0 – маса бета-честице у мировању, v – брзина бета-честице и c – брзина свјетлости.

Енергије бета-честица су врло различите и зависе од врсте радиоактивне супстанце која их емитује. Због мање масе, они у електричном и магнетном пољу више скрећу од алфа-честица. Бета-честице скрећу на супротну страну од алфа-честица.

биће настављено…

[wptranslit]

Series NavigationОткриће радиоактивних елеменатаМјерење масе алфа и бета-честицаЗаштита од радиоактивног зрачења

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.