kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Smrt zvezda (2/2)

Slika 5. Pulsar

Slika 5. Pulsar

Pulsari

Pulsari su krajnje pravilni izvori radio pulsacija – njihovi periodi se danas određuju sa 6 ili 7 cifara. Poznato je preko 400 pulsara, a najpoznatiji pulsar se nalazi u centru Krab magline i njegov period je 33 ms. Egzistencija pulsara je najbolji dokaz da neutronske zvezde zaista postoje. Njih karakterišu dva parametra: rotacija i magnetno polje. Njihov period rotacije je reda milisekunde (brža rotacija dovela bi do raspada) do jednog minuta, a njihovo magnetno polje procenjeno je na 1012G.

Usled toga nastaju vrlo jaka električna polja (~1018V) koja izbijaju naelektrisane čestica (elektrone i jone) sa površine zvezde. Te čestice, ubrzane i vođene magnetnim poljem, emituju čitav raspon zračenja, od radio talasa, preko vidljive oblasti, do g fotona vrlo velike energije (1 TeV).

Pošto osa rotacije i magnetna osa stoje međusobno pod određenim uglom, moguće je opaziti ih samo ako se nalazimo u pravcu snopa.

Slika 6. – Analogija zakrivljenosti 4-dimenzionog prostor-vremena u okolini crne rupe u 2- dimenzionom prostoru

Slika 6. – Analogija zakrivljenosti 4-dimenzionog prostor-vremena u okolini crne rupe u 2- dimenzionom prostoru

Crne rupe

Na današnjem nivou saznanja, postoji granica mase za neutronsku zvezdu – od 1,4 Ms do 3 Ms. Preko te gornje granice nijedna sila ne može se suprotstaviti gravitaciji i zvezda će se nužno urušiti u sebe – ona postaje crna rupa, nazvana tako jer njenoj gravitaciji čak ni svetlost ne može da pobegne. Pojam crne rupe postojao je, u nešto drugačijem obliku Laplas je uveo „tamnih zvezda“, čija bi brzina oslobađanja bila veća od brzine svetlosti. Iz ugla moderne relativističke teorije, na mestu urušene zvezde ne ostaje ništa više od jedne tačke, matematički rečeno, singulariteta, gde je zakrivljenost prostor-vremena beskonačna. Pošto ni svetlost ne može da napusti klopku gravitacionog polja, oblast prostor-vremena iz koje nemamo nikakvih informacija naziva se crna rupa. Svetlost drugih zvezda pri prolazu pored crne rupe biva zakrivljena više ili manje u zavisnosti od toga na kom ojanju prolazi.

Švarcšild je prvi konkretno odredio kritični radijus kao graničnu vrednost ispod koje masivna zvezda zbog gravitacionog kolapsa prestaje da bude vidljiva za spoljašnjeg posmatrača. Taj kritični radijus nazvan je Švaršilod radijus. Granična površ radijus naziva se horizont događaja, jer ograničava oblast iz koje spoljni posmtrač ne dobija nikakve informacije. Unutar nje ne znamo šta se dešava.

Pretpostavlja se da je u njenom centru sabijena masa kolapsirajuće zvezde čije je gravitaciono ubrzanje beskonačno. U teoriji crnih rupa ima još izvesnih pojmovnih teškoća. Oblik crne rupe (tj. oblik horizonta) zavisi od samo tri parametra: mase,impulsa i električnog polja (ukoliko je objekat imao magnetno polje pre nego što se urušio). Sve druge osobine materije (atomske,nuklearne, itd.) izgubile su se bez traga u trenutku kada je nastala crna rupa.

Slika 7. – Zakrivljenost putanja svetlosnih zraka u okolini crne rupe

Slika 7. – Zakrivljenost putanja svetlosnih zraka u okolini crne rupe

Horizont dogadjaja može imati svoj početak u prošlosti, ali nema svoj kraj u budućnosti. Dolazi se do zaključka da horizont dogadjaja može ostati isti ili se povećati s vremenom, ali ne smanjiti. Isto tako, kada bi se dve crne rupe spojile Švarcšildov radijus novonastale rupe bi bio veći od zbira radijusa prvobitnih crnih rupa.

Daleko od crnih rupa atomi su hladni (tek koji stepen iznad apsolutne nule) i njihove spore vibracije proizvode radio talase velikih tlasnih dužina. Blizu rupa, gde usisavanje mlaza atoma dovodi do njihovog sudaranja, zračenje dolazi od brzih oscilacija ugrejanih atoma. Blizu crnih rupa gde ta temperatura dostiže nekoliko miliona kelvina, proizvodi se X – zračenje.

Postojanje crnih rupa predviđa teorija, međutim direktni posmatrački dokazi za to ne postoje. Njihovo posmatranje je posredno i zasniva se na određivanju mase nevidljive komponente u tesno dvojnom sistemu prema njenom gravitacionom uticaju na kretanje vidljive komponente. Ako je masa nevidljive komponente veća od 3MS, a dvojni sistem je snažan izvor X-zračenja, ona je kandidat za crnu rupu. Ako je u dvojnom sistemu jedna komponenta crna rupa, a druga džin transferom materije sa zvezde džina u akrecioni disk oko crne rupe a zatim njenim padom na crnu rupu, emitovaće se snažno X-zračenje izvan horizonta događaja.

Smrt zvezda (2/2) 1Bitan progres u istraživanju crnih rupa doneo je svemirski teleskop Habl. U nizu galaksija opažen je porast broja zvezda prema galaktičkom središtu, kao i burna aktivnost u tim središtima (uključujući i središte naše galaksije), ukazuju na crne rupe u središtima galaksija. To je slučaj i s nama najbližom spiralnom galaksijom, 2 miliona svetlosnih godina udaljenom, M31 i galaksijom M32, u sazvežđu Andromeda.

U okviru Evropskog kosmičkog programa, Horizont 2000, postoji plan za postavljanje detektora gravitacionih talasa crnih rupa. On se zove LISA, i sastoji se iz 6 laserskih uređaja koji će 2017. godine biti postavljeni u orbitu oko Sunca i to po 2 u temenima jednakostraničnog trougla stranice 5 miliona kilometara. Oni će zajedno raditi kao jedinstven uređaj, kao prva gravitaciona opservatorija. Ova opservatorija ne bi trebalo samo da potvrdi postojanje masivnih crnih rupa nego i da da i njihov raspored na nebu. Pred čovečanstvom će se prvi put ukazati slika gravitacionog neba, označavajući rađanje nove nauke, gravitacione astronomije, što bi trebalo da pokaže tačnost mnogih hipoteza u vezi sa evolucijom zvezda.

Series NavigationSmrt zvezda (1/2)Dvojni sistemi
4 Comments
  1. avatar 27.07.2011.
  2. avatar 27.07.2011.
  3. avatar 27.07.2011.
  4. avatar 29.07.2011.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: