CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Izvori zvezdane energije

Proton-protonski ciklus

Proton-protonski ciklus

Izvori zvezdane energije su bili nepoznati sve do skoro polovine XX veka. Teorijskim otkrićem fuzije jezgara lakih elemenata problem izvora zvezdane energije je bio rešen. Danas se smatra da su od svih poznatih izvora energije samo:

  • gravitaciono sažimanje i
  • termonuklearne reakcije

u stanju da obezbede energiju neophodnu za dug život zvezde.

Gravitaciono sažimanje

U toku sporog sažimanje (sporost znači da se uslov hidrostatičke ravnoteže može smatrati zadvoljenim) jedna polovina oslobođene gravitacione potencijalne energije se pretvori u termalnu energiju dok se druga polovina izrači. U XIX veku Kelvin i Helmholc su smatrali da je gravitaciono sažimanje izvor sunčeve energije. Gravitaciono sažimanje ima značajnu ulogu u nekim fazama zvezdane evolucije, ali nije u stanju da obezbedi dovoljnu količinu energije za ceo život zvezde. Tokom procesa sažimanja povećava se gustina i zagreva materija u zvezdanoj unutrašnjosti, dok temperatura ne dostigne 107, neophodnih za početak termonuklearnih reakcija – osnovnog izvora zvezdane energije.

Termonuklearne reakcije

Sa razvojem nuklearne fizike ustanovljena je mogućnost fuzije lakih atomskih jezgara u teža, pri čemu dolazi do oslobađanja nuklearne energije prema Ajnštajnovoj relaciji E = \Delta mc2. Da bi došlo do spajanja dva atomska jezgra energija potrebna da se savlada njihova odbojna kulonova sila mora biti:

E > Z_1 \cdot Z_2 \cdot \frac {e<2} {\rho}

(Z – broj protona u jezgru , e – naelektrisanje elektrona, \rho – radijus atmoskog jezgra)

Kako je za savladavanje kulonovske barijere neophodna velika kinetička energija slobodnih jezgara, a u unutrašnjosti zvezda to znači veoma visoka temperatura. Termonuklearne reakcije se javljaju tek u kasnijoj fazi formiranja zvezde kada se sažimanjem u njenom jezgru ostvare povoljni uslovi. Visoke temperature obezbeđuju velike relativne brzine jezgara, a velika gustina veću verovatnoću da se jezgra nađu na manjem međusobnom rastojanju. Iako najveći broj protona nema potrebnu energiju za fuziju, izvestan broj protona ima znatno veću energiju pri istoj temperaturi što obezbeđuje termonuklearnu fuziju.

S obzirom da je vodonik najzastupljeniji element na zvezdama, moguće mehanizme njihove fuzije u helijum predložili su Vajceker i Bete. Prema njihovoj teoriji četiri jezgra vodonika stvaraju jezgro helijuma a razlika u masi se transformiše u energiju koja se izračuje. Najvećim delom γ zračenjem, manjim delom napušta zvezdu u obliku neutrina a ostatak ide na kinetičku energiju proizbedenih čestica. Razvojem teorije i eksperimenata predložene su brojne mogućnosti za reakcije i težih jezgara. Danas je teorija termonuklearne hemijskih elemenata u unutrašnjosti zvezde opšte prihvaćena.

Kada se skoro sav vodonik u zvezdanom jezgru istroši nema više ravnoteže između pritiska gasa i zračenja, sa jedne strane i gravitacione sile sa druge. Zbog toga dolazi do ponovnog gravitacionog sažimanja koje obezbeđuje povećanje temperature. Na znatno višim temperaturama od onih koje su od potrebne za sagorevanje vodonika, počinju reakcije sagorevanja helijuma u kojima dva helijumova jezgra (α čestice) daju nestabilno jezgro Be koje se, ukoliko za 10-16s ne sretne novo jezgro helijuma, raspada na prvobitne α čestice. U suprotnom, stvara se ugljenikovo jezgro uz oslobađanje ogromne energije. Ukoliko su temperature dovoljno visoke moguće je istovremena fuzija tri helijumova jezgra.

Uslovi neophodni za fuziju helijuma su temperature reda 108K i gustine veće nego za fuziju vodonika. Kod starih zvezda koje su istrošile vodonik u jezgru, unutrašnjost se gravitacionim sažimanjem sve više zagreva i postaje sve gušće. Tako se stvaraju uslovi za prodor α čestica u sve teža jezgra (ugljenika, kiseonika, neona itd.). Fuzijom težih jezgara oslobađa se manja energija po jedinici mase nego pri fuziji lakih jezgara. Takvi procesi obezbeđuju ravnotežu zvezde i sve kraće traju. Kada se kod starih zvezda istroši helijum u jezgru ostaje obilje C12 i O16, a takođe i drugih težih elemenata Si. Tada više nema zahvata helijmovih jezgara već dolazi do fuzije težih jezgara za šta su potrebne sve više temperature. Za fuziju C12 potrebna je temperatura T ≥ 7 x 108, za O16 T≈2 x 109K, a za fuziju Si28 u Fe56 T ≈ 5 x 109K. Ovako visoke temperature na račun sopstvenog sažimanja mogu da obezbede samo najmasivnije zvezde. Fuzija u zvezdi prestaje kada se u jezgru proizvedu elementi čiji je maseni broj A ≈ 56 (Fe, Co i Ni).

Series NavigationZvezda na glavnom nizuFaze posle glavnog niza
3 Comments
  1. avatar 16.09.2010.
  2. avatar 09.05.2011.
  3. avatar 01.01.2017.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.