CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Dvojni sistemi

Dvojni sistemi značajni su iz dva razloga: s jedne strane, veliki broj zvezda, oko 50%, čini dvojne sisteme, a sa druge, kad su zvezde dovoljno blizu da utiču jedna na drugu (tesno dvojni sistemi), one predstavljaju izuzetnu laboratoriju za proveru teorija evolucije zvezda u njihovim različitim fazama, uključujući i kompatkne ostatke karakteristične za poslednje faze.

Uprkos svojoj prividnoj jednostavnosti, dvojni sistemi često su veoma složeni. Oni se sastoje od jedne sjajnije, primarne zvezde i jedne sekundarne zvezde (pratioca). U većini slučajeva, mase tih zvezda se znatno razlikuju, što podrazumeva da one različito evoluiraju. Po Keplerovom zakonu poznato je da će dve tačkaste mase M1 i M2 kružiti oko zajedničkog centra gravitacije. Lagranž je rešio problem ekvipotencijalnih površi, tj. površi na kojima je gravitaciono privlačenje sistema M1 i M2 konstantno. Ograničena površina, čiji presek ima oblik 8, poznata je pod imenom Rošova površ. Kad je poluprečnik jedne zvezde u sistemu istog reda veličine kao i uzajamno rastojanje para, njena površina poprima oblik jajeta koji je takođe ekvipotencijalan. U graničnom slučaju, kad se jedna zvezda tokom svoje evolucije toliko uveća, da prepuni svoju Rošovu površ, počeća prelaz njene materije na pratioca kroz presečnu tačku osmice (Lagranžova tačka). Usled centrifugalne sile, prelaz materije nije radijalan, već spiralan, preko akrecionog diska.

Prenos mase i evolucija

Zahvaljujući mogućnosti razmene mase, evolucija zvezda jednog tesno dvojnog sistema razlikuje se od evolucije izolovanih zvezda.

Moguća su tako dva modela evolucije: konzervativan, u kojem je očuvana ukupna masa sistema (M1+M2) i nekonzervativan, u kojem bar jedna zvezda znatno gubi masu, npr. usld zvezdanog vetra (dovoljno je da brzina zvezdanog vetra premaši brzinu oslobađanja u dvojnom sistemu) ili usled eksplozije supernove. Očigledno, postoji veliki broj mogućih slučajeva evolucije zvezda tesnog dvojnog sistema.

Primer konzervativnog modela evolucije: Tesno dvojni sistem čine zvezda mase M1=25 Ms i M2=10 Ms. Masivnija, primarna zvezda brže evoluirai postaje crveni superdžin. Taj višak materije prelazi na pratioca, čija se masa postepeno povećava do M2=28 MS.U isti mah, M1 se smanjuje, njen zvezdani vetar, nedovoljno brz da bi pobegao iz Rošove površi, ogoljuje njeno jezgro i ona eksplodira kao supernova, ostavljajući za sobom neutronsku zvezdu. Pratilac nastavlja da evoluira, te i sam postaje crveni superdžin. Tada njegova materija prepuni njegovu Rošovu površi višak se vraća pratiocu, dakle, u obrnutom smeru. Jako trenje u unutrašnjim delovima akrecionog diskapo većava temperaturu do velikih vrednosti (otud emisija X zraka) u blizini neutronske zvezde. Detaljan model pokazuje da se period obillaska produžuje, u ovom primeru sa 10 dana (početna hipoteza) na 31 dan. To objašnjava dvojne zvezde velike mase koje emituju X zrake i imaju duge periode.

Primer nekonzervativnog modela evolucije: Tesno dvojni sistem čine vrlo masivna primarna zvezda (M1=57 Ms) i pratilac čija je masa deset puta manja (M2=5,7 Ms). Vetar masivnije zvezde vrlo je jak i brz (brzina mu je mnogo veća od brzine oslobađanja u dvojnom sistemu). Primarna zvezda brzo evoluira i gubi veoma veliki deo svoje mase, a istovremeno se povećava. U trenutku kad ispuni Rošovu površ već je izgubila gotovo 20 Ms.

Zatim se gubitak mase nastavlja, ali i dalje izvan sistema, u tom slučaju količina materije u akrecionom disku je zanemarljiva. Dve zvezde evoluiraju svaka za sebe do onog trenutka kad i pratilac ispuni svoju Rošovu površ, tada je masa primarne zvezde već opala do 10 Ms. Akrecija materije, iako se ne dešava na kompaktnom objektu, proizvodi temperaturu koja je dovoljna da se pojave X zraci. Usled znatnog gubitka mase primarne zvezde, period obilaska se jako skraćuje sa 30 dana (početna hipoteza) na pola dana, a zatim se polako produžava dok ne dostigne 1,7 dana. Na taj način se objašnjavaju masivne dvojne zvezda koje su izvori X zraka i imaju kratak period.
Do danas je potvrđeno postojanje dvojnih pulasra, što omogućuje spajanje dve neutronske zvezde u crnu rupu, pod uslovom da zbir njihovih masa prelazi 3 Ms.

Series NavigationSmrt zvezda (2/2)Sunce

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.