CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Postoje li dokazi?

Moderna slika formiranja elemenata uključuje puno različitih tipova nuklearnih reakcije koje se odigravaju u različitim stupnjevima evolucije zvezde. Laki elementi od vodonika do gvožđa, grade se prvo fuzijom, a zatim alfa zahvatom, koji dopunjava zahvat protona i radioaktivnim raspadom. Kako da znamo da zvezde zaista tako stvaraju teške elemente? Možemo li biti sigurni da je ovaj scenario verodostojan? U to nas uveravaju tri ubedljiva dokaza:

at21fg12.JPG

• Prvo, stopa zahvata različitih jezgra i stopa njihovog raspada poznata je iz laboratorijskih eksperimenata. Kada se ove vrednosti unesu u detaljne kompjuterske simulacije nuklearnih procesa koji se odigravaju u zvezdama i supernovama, predviđanja i posmatranja se slažu izuzetno dobro, za skoro svaki element sa slike. Podudaranje je neverovatno dobro za elemente do gvožđa i približno za teža jezgra. Prema tome iako niko nikada nije direktno posmatrao formiranje teških jezgara u zvezdama, možemo biti relativno sigurni da teorija nuklearne sinteze ima smisla u kontekstu nuklearne fizike i zvezdane evolucije. Iako je rezonovanje indirektno, slaganje teorije i posmatranja je tako dobro da većina astronoma to smatra kao čvrst dokaz koji podržava čitavu teoriju zvezdane evolucije i nukleosinteze.

• Drugo, prisustvo jednog određenog jezgra – tehnetiuma-99 – pruža neposredan dokaz da se formacije teških elemenata zaista odigrava u zvezdanim jezgrima. Laboratorijska merenja pokazuju da jezgro tehnetiuma ima period poluraspada od oko 200.000 godina. Astronomski gledano ovo je veoma kratko vreme. Niko nikada nije našao ni tragove prirodnog tehnetiuma na Zemlji zato što se sav raspao još davno. Uočeno prisustvo tehnetiuma u spektrima mnogobrojnih crvenih džinova sugeriše da je sintetisan kroz zahvat neutrona, jedini poznati način na koji tehnetium može da nastane, u poslednjih nekoliko stotina hiljada godina. Inače ga ne bismo mogli posmatrati. Mnogi astronomi smatraju spektroskopske dokaze za postojanje tehnetium dokazom za odigravanje s-procesa u razvijenim zvezdama.

at21fg17.JPG

• Treće, proučavanje tipičnih kriva zračenja supernova Tipa-I pokazuje da se radioaktivna jezgra formiraju kao rezultat eksplozije. Slika A pokazuje drastično povećanje osvetljenja u momentu eksplozije i karakteristično sporije smanjenje sjaja. U zavisnosti od inicijalne mase eksplodirajuće zvezde, sjaju treba od nekoliko meseci do više godina da se smanji na prvobitnu vrednost; međutim oblik krive raspada skoro je isti za sve zvezde. Ove krive imaju dve izražajne crte. Nakon početnog pika sjaj prvo ubrzano opada, a zatim je se opadanje usporava. Ova promena sjaja dešava se oko dva meseca posle eksplozije, bez obzira na njen intenzitet.

Na osnovu teorijskih modela eksplozije može se izračunati količina očekivanih novoformiranih elemenata, a njihovi periodi poluraspada su poznati iz laboratorijskih eksperimenata. Premda svaki radioaktivni raspad stvara poznatu količinu vidljive svetlosti, možemo utvrditi kako će svetlost emitovana od strane ovih nestabilnih elemenata varirati vremenom. Rezultat je poprilično dobro usaglašen sa posmatranom krivom sjaja na slici B – sjaj supernove Tipa-I potpuno je u saglasnosti sa raspadom od 0,6 solarnih masa nikla-56. Još više direktnih dokaza o prisustvu ovih nestabilnih jezgara dobijeno je 70-ih godina XX veka kada je pojava gama zračenja kobalta-56 u raspadu prvi put primećena kod supernove posmatrane u dalekoj galaksiji.

Series NavigationNajtezi elementiDa li je ovo kraj?
2 Comments
  1. avatar 10.11.2009.
  2. avatar 11.11.2009.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: