CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

SN1006

Tokom istorije zabeležen je veliki broj supernova. Većina ovih supernova otkrivena je poslednjih decenija u udaljenim galaksijama, pomoću moćnih teleskopa, ali tokom istorije bilo je i onih supernova koje su videli, i verovatno kojih su se plašili, ljudi koji su šetali Zemljom pre nekoliko vekova.

U poslednjoj fazi u životu zvezda velikih masa dolazi do vrlo snažnih i upadljivih promena. Verovatno najupečatljivija promena je eksplozija zvezde do koje dolazi onda kada zvezda više nije u stanju da se suprotstavi sopstvenoj težini. Takva eksplozija u kojoj zvezda biva gotovo potpuno uništena naziva se supernova. Jedna zvezda običnog sjaja, u trenutku eksplozije supernove zasija poslednji put, ali ona tada sija sjajnije neko ikada ranije, sjajnije od milijardi drugih zvezda, sjajnije od čitave galaksije u kojoj je živela.

Pre deset vekova, 1. maja 1006. godine, mnogi stanovnici naše planete bili su svedoci jedne ovakve eksplozije. Ova eksplozija supernove bila je posebna, to je bila najsjajnija supernova koja je ikada viđena, i ne samo to – ona je bila jedan od najsjajnijih objekata na nebu koje je ljudsko oko ikada videlo.

Najbolji opis ove supernove ostavili su kineski astronomi. Prema zapisima koje je ostavio Songshi “nova zvezda” nalazila se u sazvežđu Di, istočno od sazvežđa Lupus i jedan stepen zapadno od Centaurus-a. Isti zapisi govore nam da je supernova sijala sjajem kao polovina Meseca i da su objekti na Zemlji, obasjani svetlošću te nove zvezde bacali senku. Tokom septembra zvezda je nestala sa horizonta da bi se opet pojavila u decembru. Kineski astronomi zabeležili su da je ova supernova sijala svetlošću žute boje.

Ovu istu supernovu opisao je, nekoliko hiljada kilometara dalje, u Kairu, Egipatski astrolog Ali bin Ridwan. On je zapisoa da je novi nova zvezda bila 2,5-3 puta veća od Venere i četiri puta manja od punog Meseca. Položaj nove zvezde u ovim zapisima saglasan je sa drugim izvorima i navodi se da se zvezda pojavila nisko na južnom delu neba.

Većina izvora beleži da je ova supernova sijala na noćnom nebu tokom četiri meseca, a onda nestala ispod horizonta, da bi se opet pojavila 24. novembra i ti ostala do 22. decembra 1006. godine. U nekim izvorima se čak navodi da je supernova bila vidljiva godinu dana, a ima i onih koji navode čak i period od 10 godina (npr. kineski hroničar Sung Shih, koji navodi period od novembra 1006. god do maja 1016. godine).

Savreman istraživanja, izvršena na osnovu starih dokumenata i posmatranja ostatka ove supernove, pokazuju da je njen sjaj bio negde između -6.5 i -9 magnitude! Maglina koja je ostala kao ostatak ove supernove je vrlo tamna pa je otkrivena tek 1965. godine radioastronomskim metodama. Posmatranjima je utvđeno da se ova maglina nalazi na rastojanju od 2,2 kiloparseka, a da je njen prečnik oko 20 parseka. Brzina kojom se gas magline još uvek širi iznosi oko 2800 km/s. U maglini nisu otkriveni niti pulsar niti crna rupa. U kombinaciji sa drevnim zapisima činjenica o nepostojanju nekog objekta u sredini magline ukazuje na to da je ovo bila supernova tipa Ia. Supernove ovog tipa su vrlo sjajne, one nastaju od zvezda manjih masa koje se nalaze u dvojnim sistemima. Ove male zvezde, kada dospeju u fazu belog patuljka počinju da “kradu” materijal sa od svog komšije i u jednom trenutku njihova masa postane toliko velika da ih u potpunosti uništi sopstvena težina. Prilikom takvog urušavanja zvezde dolazi do strahovite eksplozije u kojoj cela zvezda biva potpuno uništena

Series NavigationSupernove u nasem susedstvuSN1054 – Maglina Rak

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: