CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Pocetak kraja

Onog trenutka kada sav vodonik bude potrošen, gravitacija pobeđuje unutrašnje sile zvezde i dovodi do toga da jezgro bogato helijumom počinje da se skuplja. Situacija je opet slična onoj iz faze nastanka zvezde. Kako se zvezda smanjuje u njenoj unutrašnjosti pritisak i temperatura nastavljaju da rastu. Sav vodonik u jezgru je već odavno potrošen, ali u prostoru oko jezgra vodonika ima u izobilju. Najzad, temperatura u okruženju jezgra koje kolapsira postaje dovoljno visoka da omogući sagorevanje vodonika.

U spoljašnjem izgledu zvezde do sada gotovo i da nije bilo nikakvih promena, ali kada započne sagorevanje vodonika u ljusci oko jezgra zvezda počinje da raste. Ali, ova nova toplota ne može da zaustavi gravitaciju u njenoj nameri da sabije jezgro. Dok jezgro zvezde nastavlja da se skuplja njeni spoljni slojevi polako se udaljavaju od centra.

Temperatura u jezgru sve više raste i kada ona dostigne 100 miliona stepeni jezgra helijuma se kreću tako brzo i sudaraju tako žestoko da se njihovim stapanjem obrazuje ugljenik i kiseonik. Prvi put u istoriji zvezde došlo je do nove termonuklearne reakcije, do sagorevanja helijuma.

Zvezda je sada dobila novi izvor energije koji uspeva da zaustavi smanjivanje jezgra. U ovom stadijumu evolucije duboko u unutrašnjosti zvezde odigravaju se dve termonuklearne reakcije: sagorevanje helijuma u centru i sagorevanje vodonika u ljusci oko jezgra. Ovaj dvostruki izvor energije proizvodi ogromnu količinu toplote i nadjačava gravitaciju. Zvezda počinje da raste do ogromnih dimenzija, povećavajući zapreminu milijardu puta.

Dok se spoljni slojevi sve više udaljavaju rastojanja između atoma postaju sve veća, gustina i pritisak opadaju, a samim tim i temperatura. Površina ove ogromne zvezde postaje hladna. Površina zvezde tada će sijati crvenkastim plamenom. Prema ovoj boji zvezda ova faza u evoluciji naziva se crveni džin.

Na nebu je moguće videti veliki broj ovakvih zvezda, tačnije skoro sve crvenkaste zvezde su u fazi crvenog džina. To su, na primer: Aldebaran (u sazvežđu Bika), Antares (Škorpija), Arkturus (Pastir) i verovatno najpoznatija od svih Betelgez (u sazvežđu Orion).

Slično kao i u prvoj fazi ni sada “rezervoar” helijuma nije beskonačno veliki. Posle nekoliko milijardi godina helijum će biti potrošen i sagorevanje će prestati. Ono što ostaje nakon sagorevanja helijuma su ugljenik i kiseonik Poznata priča iz ranijih evolutivnih faza se opet ponavlja. Jezgro opet postaje nestabilno i počinje da se skuplja pod uticajem gravitacije, a to dovodi do toga da temperatura i pritisak nastavljaju da rastu. Kada temperatura postane dovoljno visoka počinje sagorevanje helijuma u tankoj ljusci oko jezgra. U ovoj fazi u zvezdi se opet odigravaju dve nuklearne reakcije: u unutrašnjoj ljusci sagoreva helijum a u spoljašnjoj sagoreva vodonik.

Ovo je poslednji faza u životu zvezde slične Suncu. Takve zvezde nemaju dovoljno mase da u stvore uslove za odigravanje daljih nuklearnih reakcija. Ugljenično-kiseonično jezgro ostaje inertno dok ljuske u kojima sagorevaju vodonik i helijum polako prodiru ka površini u potrazi za svežim gorivom.

Ni ova konfiguracija nije postojana i zvezda počinje polako da pulsira. Pri svakoj ekspanziji unutrašnjost zvezde neznatno se hladi a time usporava nuklearne reakcije. Smanjena proizvodnja energije omogućava zvezdi da se skupi što opet dovodi do paljenja unutrašnje vatre. Ovaj kratak porast u proizvodnji energije izaziva ponovnu ekspanziju i ciklus opet počinje.

Periodi pulseva su vrlo kratki (u poređenju sa životom zvezde). Vremenom pulsevi postaju tako brzi i snažni da se spoljašnji slojevi potpuno odvajaju od izgorelog jezgra. Oni polako odlaze u okolni međuzvezdani prostor a iza sebe otkrivaju usijano, mrtvo telo zvezde. Ovako ogoljeno jezgro ima temperaturu od oko 100 hiljada stepeni i sija intenzivnom UV svetlošću. Zračenje koje emituje jezgro pogađa atome spoljašnjeg sloja i on počinje da sija neviđenom lepotom. Konačan rezultat ovog procesa je planetarna maglina.

Planetarne magline su kratkotrajne pojave u vasioni. Posle samo 50 hiljada godina gustina gasovitog omotača postaće toliko mala da se maglina više neće videti. Dok umiruća zvezda zrači toplotu u prostor ona se smanjuje. U nemogućnosti da potpali bilo koju dalju termonuklearnu reakciju, zvezda se skuplja dok ne dostigne veličinu približnu Zemlji. Zvezda je tada postala beli patuljak.

Series NavigationZvezda je rođenaZivot posle smrti

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: