CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Zvezda je rođena

Svaki put kada pogledamo vedro, noćno nebo vidimo isto – ogroman broj svetlih tačkica razbacanih na sve strane. Dužim posmatranjem primetimo neke pravilnosti među tim mnoštvom belih tačkica, i uspevamo da prepoznamo neke grupe koje su ljudi nazvali sazvežđa. Ako bi produžili posmatranje tokom cele noći, pa opet sledeće noći, i tako redom primetili bi da sve zvezde kruže oko jedne iste zvezde, ali međusobni raspored zvezda se ne menja. Ma koliko dugo neki čovek posmatrao noćno nebo teško da bi mogao da vidi bilo kakvu promenu na zvezdama, i svako bi prilično lako zaključio da su zvezde nepromenljive i večite. Ali, to što mi nismo u mogućnosti direktno da vidimo promene na zvezdama ne znači da tih promena nema.

sssp98_startrail_16mm_4hrs.jpg

Setimo se na primer ogromnog broja leptira koje možemo videti na velikim livadama. Leptiri u proseku žive nekoliko dana. Tokom tih par dana, oni lete livadom, hrane se i stvaraju uslove za nastanak nove generacije. Zamislimo sada neku posebnu vrstu leptira sa nama sličnim osobinama. U tih par dana koliko provedu na ovom svetu, neki leptiri posvećuju nauci i pokušavaju da shvate promene na livadi. Generacije i generacije leptira pokušavaju da uoče bilo kakve promene, na travi i cveću ali bez ikakvih uspeha. Livada je nepromenljiva, i vremenom leptiri počinju da smatraju da je večita. Ali, vremenom leptiri počinju da beleže svoja zapažanja i znanje prenose na nove generacije. Polako, iz generacije u generaciju počinje da se stvara priča, priča o evoluciji livade. Tako će leptiri saznati o “ledenom dobu” (zima) i “potopu” (jake jesenje kiše). Polako leptiri će nastaviti istraživanje, povezivaće priču i stvari koje vide oko njih. Uočiće vezu između starih panjeva koje sreću na livadi, obližnje šume, i semenki koje nalaze u travi. Konačno, ovi mali stanovnici livade shvatiće da livada nije večita, shvatiće da livada nije tu oduvek bila, niti da će tu zauvek ostati. Leptiri su konačno shvatili da livada daje iluziju nepromenljivosti samo zato što je njihov životni vek toliko kratak.

Slično je i u našem svetu – jedan dan, godina, milenijum, pa i čitava istorija ljudske vrste samo su jedan tren u poređenju sa beskonačnošću vremena u Univerzumu. Milijarde objekata koje vidimo rasute po našoj galaksiji – zvezde, magline, međuzvezdani gas i prašina – nisu zasebne i nepovezane pojave. Naprotiv, one nam pričaju jednu priču o evoluciji zvezda.

Nekoliko hiljada svetlosnih godina daleko, ogroman međuzvezdani oblak lebdi kroz potpuno prazan međuzvezdani prostor. Nekoliko milijardi kilometara prostora ispunjeno je vodonikom i helijumom. Bez obzira što tu nema ničeg drugo, oblak sadrži sasvim dovoljno materijala za nastanak nekoliko zvezda sličnih Suncu. U ovom oblaku nema svetlosti, tu ne sijaju zvezde. Proces rađanja zvezde tek treba da počne.

m161.jpg

Masa oblaka je ogromna ali on ima tako ogromne dimenzije da su rastojanja između atoma ogromna. Čak i u centru ovog oblaka, skoro da je nemoguće primetiti razliku u odnosu na vakuum međuzvezdanog prostora. Tek vrlo preciznim ispitivanjem moguće je naći oko 10 atoma vodonika u kubnom centimetru prostora, a na svakih 16 vodonikovih dolazi po jedan atom helijuma (vazduhu na Zemlji sadrži 30·1018 atoma u svakom kubnom centimetru).

U oblaku je mnogo hladno, na samo 100K (-1730 C) atomi se kreću vrlo sporo, sudarajući se tek ponekad. Ovo sada vrlo mirno mesto uskoro će postati uzavrelo srce novorođene zvezde. Ali, oblak mora još uvek strpljivo da čeka, kao što je čekao milijardama godina.

U jednom trenutku, negde daleko od oblaka, nastaće udarni talas. Talas će pogoditi oblak i narušiće njegov mir. Talas će početi da sabija međuzvezdani materijal i upravo to sabijanje je okidač u procesu rađanja zvezda. Atomi iznenada počinju da se međusobno sudaraju. Oblak je najpre bio providan ali sada kada su atomi na bliskom rastojanju, slaba svetlost zvezda više ne prodire kroz njega. Međuzvezdani oblak postao je tamna maglina.

09swave.jpg

I ono malo svetlosti koja je dolazila sa udaljenih zvezda i zagrevala ledeni oblak više ne uspeva da prodre u unutrašnjost oblaka. Atomi u unutrašnjosti ostaju bez poslednjeg izvora toplote i, kako temperature opada, oni počinju da se kreću sve sporije i sporije. Vremenom, unutrašnjost oblaka će postati toliko hladna da će sva kretanja prestati. Tada će sila gravitacije između pojedinih atoma dobiti svoju šansu, koju će znati da iskoristi. Od sada pa na dalje ceo život zvezde zavisiće od gravitacije.

U tamnoj maglini atomi nisu ravnomerno raspoređeni. U njoj postoje takva mesta gde atoma ima nešto više, a na drugim mestima nešto manje. Sva materija ima gravitaciju. Što je više mase na jednom mestu, gravitacija je jača. Mesta sa većom gravitacijom lako privlače obližnje atome koji se lagano kreću. Sa povećanjem broja atoma gravitacija na tim mestima postaje još jača privlačeći tako sve više materijala iz okoline. Na taj način maglina počinje da se lomi na komade, tzv. globule.

Gravitacija nastavlja da igra glavnu ulogu. Globula nije u stanju da podnese sopstvenu težinu. Hiljade milijardi tona gasa, koje sa svih strana vrše pritisak ka unutrašnjosti dovode do toga da se globula skuplja. Ona postaje sve manja i manja, sabijajući gas do sve većeg pritisak i gustine. Sa porastom pritiska raste i temperatura. Gasovi u unutrašnjosti se usijavaju a zračenje počinje da izbija napolje. Globula prestaje da bude tamna. Prva svetlost koja će stići do nekog udaljenog posmatrača biće tamno crvena. Od globule nastaće protozvezda.

12proto.jpg

Ali, gravitacija ne odustaje. Isto kao i globula ni proto zvezda ne može da se suprotstavi sopstvenoj težini i nastavlja da se skuplja, a to dovodi do daljeg rasta temperature.

Konačno, kad temperatura u centru dostigne 10 miliona stepeni počinje sagorevanje vodonika. Sagorevanje vodonika prati ogromna količina oslobođene energije. Protozvezda konačno može da se odupre težini svojih spoljnih slojeva. Kontrakcija je tako zaustavljena, a zvezda je rođena.

Zvezda je konačno uspela da se suprotstavi gravitaciji, ali ni to ne traje dugo. Zvezde kao što je Sunce sagorevaju vodonik u svojim jezgrima milijardama godina. Vodonik je gorivo, a helijum pepeo. Postepeno, kako zvezda stari “pepeo” se nagomilava u jezgru i polako “gasi” vatru. U prelomnom dobu u životu svih zvezda dolazi do nedostatka vodonika. To je okidač za velike promene u strukturi i izgledu zvezda, promene koje su veće i dramatičnije od svih koje su zvezdu zadesile tokom miliona godina proteklih od njenog rađanja.

Series NavigationPocetak kraja
One Response
  1. avatar 13.02.2013.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: